OPG Golubović ostao je bez ijedne crne svinje, po kojima je bio nadaleko poznat. Na 445 farmi eutanazirali su 9500 svinja
Na najvećem stočnom sajmu njegov nerast proglašen je najboljim crnim nerastom u Hrvatskoj. Bio je star 16 mjeseci, težio je oko 130 kilograma i njegov vlasnik, Antun Golubović (47) iz Đurića, jedan od poznatijih uzgajivača crne svinje u Hrvatskoj, bio je ponosan jer je time dobio oznaku kvalitete koju je jako drugo gradio. Iako je trebao imati mnoštvo svojih potomaka, taj nerast je prije tri tjedna doživio tragičnu sudbinu. Eutanaziran je s preostalih stotinjak komada crnih svinja na OPG-u Golubović, gdje su inspektori otkrili pojavu afričke svinjske kuge. To je Antuna bacilo u očaj i odvelo u svinjogojsku propast.
“Sve mi mogu platiti, ali genetiku bez koje sam ostao i na kojoj sam predano radio više od 20 godina nitko ne može nadoknaditi”, ogorčen je Golubović, koji je inače i predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Uzgojem crnih svinja Golubović se počeo baviti prije 20-ak godina. O njima je, kaže, sve znao jer je kao dijete odrastao uz oca stočara. Njegovo dvorište i svinjci sad su prvi put ostali opustošeni. Eutanazirano je 93 komada, od toga 20 rasplodnih. Bio je to potresan prizor. Dogodilo mu se, kaže, ono što nikad nije mislio da će mu se dogoditi.
Svinjska kuga na njegovoj farmi otkrivena je početkom kolovoza.
“Jedna mi se svinja razboljela i prijavio sam to veterinaru. Nakon dan i pol uginula je jedna. Veterinari su potvrdili da se radi o afričkoj kugi i, kako se vađenjem krvi potvrdilo, bilo ih je više bolesnih. Izvršili su eutanaziju svih”, kaže tužno.
On je jedan od mnogih u selu koji su ostali bez svinja jer se kod njih kuga pojavila prije mjesec dana i bilo je pitanje vremena kad će doći i u njegov svinjac. Golubović je svoje svinje uzgajao na ekološki prihvatljiv način, na svom gospodarstvu u dva zatvorena objekta i na većem otvorenom, ali ograđenom prostoru. Baš je u kolovozu trebao isporučiti kupcu više tovljenika, no nije mogao jer je došlo do zabrane prodaje svinja. “Moja je sreća što sam u prvih šest mjeseci ove godine prodao rasplodni materijal i tovljenike koji su tad bili za prodaju, inače bih sad imao još veću štetu. Sad će mi upravo ti prodani biti genetski materijal kojim ću ponovno započeti proizvodnju, za godinu dana, kad budem zakonski mogao opet držati svinje” dodaje Antun.
Tijekom godina on je stalno unapređivao ovu autohtonu pasminu svinja. Birao je i za rasplod ostavljao najbolja i najkvalitetnija grla. To je bilo jamstvo opstojnosti crne slavonske svinje, ali i budućnost samih uzgajivača. Kupce je imao od Istre do Dubrovnika. “Danas je jako malo pravih proizvođača koji se žele ozbiljno baviti tim poslom i od njega živjeti jer je izazova puno, a cijena varira. Zbog pošasti afričke svinjske kuge svinjogojstvo u Slavoniji bi moglo izumrijeti”, kaže Antun dodajući kako se boji što ćemo svi mi zapravo jesti ako nestane naše svinje. “Uvozni lobi je puno jači od proizvođačkog. Već sad u mljevenome mesu uvozne svinjetine možete naći svega i svačega. Pojedinci su spremni na sve samo zbog zarade”, dodaje ističući kako se priča da se do 2035. godine sprema odredba kojom će u Hrvatskoj biti zabranjen uzgoj svinja u komercijalne svrhe. Do sada je, kaže, eutanazirano oko 9500 svinja na 445 gospodarstava, no broj se svakodnevno mijenja. Kuga slabi jer populacija svinja slabi.
Iako mu je ASK zadao veliki udarac i trebat će mu, kako ističe, puno ustrajnosti i vremena za oporavak, od uzgoja svinja ne želi odustati. Otkupit će svoje svinje od kupaca i pokušati ponovno uspostaviti svoj genetski materijal. Povratak svinja na gospodarstvo očekuje tek oko Božića 2024. godine, zbog propisanih rokova zabrane držanja nakon pojave bolesti. Dok se to ne dogodi, ne zna što će raditi. “A još se navikavam na to da ne moram ujutro rano ustati te ići hraniti i obilaziti svinje. To mi dosta teško pada. Prvih dana nisam mogao ni pogledati prazne svinjce. Prvi put u životu nemam ni papka. Izgubio sam svakodnevni prihod, a 65 posto ukupnog prihoda bilo je od svinja. Sad treba dalje živjeti, redovito plaćati sve obveze prema državi. Naučio sam svakih mjesec-dva prodati koju svinju pa bi tim novcem plaćao obveze. Bilo je i do sada teških trenutaka, kad su cijene bile iznimno loše i kad nije bilo kupaca, ali preživjelo se. Sad, kad se taj krug konačno zatvorio i kad smo došli u situaciju da smo uvijek bez problema mogli prodati svinju, stigla je afrička svinjska kuga i sve se urušilo”, kaže.
Ovih godinu dana planira se okrenuti ratarstvu i obrađivati 30-ak hektara zemlje koje ima jer od nečega mora živjeti. “Velik dio nas uzgajivača zaposlenici smo na svom OPG-u i imamo obveze prema državi koje trebamo podmirivati. Sad bih, s obzirom na to da će mi prihodi biti smanjeni za dvije trećine, zapravo sam sebi trebao dati otkaz. Država za tovljenike plaća dva eura za kilogram, za prasce 100 eura, a rasplodni materijal 650 eura. Ja ću dobiti oko 22 tisuće eura za svinje koje su vrijedile tri puta više i moram dobro razmisliti hoću li tim novcem kupiti kartu za Njemačku ili uložiti u obnovu objekata za svinje pa se nadati najboljem”, kaže Antun.
Problem mu pravi činjenica da, nakon povratka svinja na gospodarstvo, prvi prihod od njih može uslijediti tek nakon dvije godine, a do tada može izgubiti svoje najvjernije kupce. Ako do toga dođe bit će mu teško vratiti se na tržište. “Nadam se da se to neće dogoditi. Uostalom, barem 50 posto svinjogojaca sad će odustati od tog posla, posebice oni koji su imali manje svinja. Fond krmača u Hrvatskoj, gdje nedostaje 62.000 komada, dodatno će se osjetno smanjiti”, kaže Antun i dodaje: “Onima koji su imali rasplodni materijal i krmače trebat će do četiri godine, od dana kad im nazimice uđu na OPG, da se vrate na onu poziciju na kojoj su bili prije eutanazije svinja. Uz godinu i pol počeka do povratka svinja na gospodarstvo, znači da ću se ja tek za oko pet godina vratiti gdje sam bio 1. kolovoza ove godine”, zaključuje. Ima Antun još vremena za razmišljanje. Sad će, kaže, nakon toliko godina rada sa svinjama otići na godišnji odmor. “Iako nisam bio na moru zapravo nikad, to me baš i ne raduje. Nisam naučio besposličariti, ležati i ništa ne raditi, ali kako za sada na njivama nema posla, čeka se vršidba soje i kukuruza, sjetva pšenice i ječma, slobodan sam do tada”, kaže Antun.
445
gospodarstva, najviše malih proizvođača, moralo je eutanizirati svinje
2000
svinja tovljenika tjedno, iako su zdrave, zbog mjera ne mogu u redovnu prodaju
16.000
svinja tijekom dva mjeseca, iako zdrave, nisu otišle u redovnu prodaju
100
milijuna eura proizvođači procjenjuju moguću štetu zbog svinjske kuge
20%
mogao bi biti pad prozvodnje svinja ove godine u Hrvatskoj, a u Europi 10%
2025.
procjene su da će u Europi prozvodnja pasti za još 20%, a cijene rasti 50%
Kuga slabi jer se populacija svinja smanjila
Uvozni lobi je puno jači od proizvođačkog. Već sad u mljevenome mesu uvozne svinjetine možete naći svega i svačega. Pojedinci su spremni na sve samo zbog zarade”, kaže Antun Golubović ističući kako se priča da se do 2035. godine sprema odredba kojom će u Hrvatskoj biti zabranjen uzgoj svinja u komercijalne svrhe. Do sada je, kaže, eutanazirano oko 9500 svinja na 445 gospodarstava, no broj se svakodnevno mijenja. Kuga slabi jer populacija svinja slabi.
24sata
