Novo istraživanje se bavilo onim što tim naziva “Nanino pravilo” (Grandmother Rule, eng.) kada je riječ o pranju kože, otkrivajući da ljudi često zanemaruju nekoliko ključnih područja, što rezultira manje zdravim mikrobiomom.
Istraživači sa George Washington University Computational Biology Institute željeli su istražiti mikrobiom kože – odnosno zajednicu mikroorganizama koji žive na koži ljudi. Posebno su željeli fokusirati se na varijacije između područja kože, kao što su između ruku i tih zanemarenih područja pranja kao što su pupak i iza ušiju.
Keith Crandall, direktor Computational Biology Institute i profesor biostatistike i bioinformatike na George Washington University, izjavio je da mu je nana uvijek govorila da “treba dobro oprati iza ušiju, između prstiju i pupak”.
U istraživanju je 129 diplomskih i preddiplomskih studenata prikupilo uzorke sa svojih listova, ruku, iza ušiju, između prstiju i u pupku. Ti isti studenti su naučeni sekvencom DNK u tim uzorcima, uspoređujući masna, zanemarena područja sa uzorcima uzetim sa suhih, čistijih područja.
Naravno, Keitha Crandalla i sam Crandall su bili u pravu; područja koja se redovnije čiste imala su mnogo raznolikiji mikrobiom, sadržeći potencijalno zdraviju kolekciju mikroba nego zanemarena područja.
“Područja suhe kože (ruke i listovi) bila su ravnotežnija, bogatija i funkcionalno različita od seboreičnih (iza ušiju) i vlažnih (pupak i između prstiju) područja”, napisao je tim u svom istraživanju, dodajući da nisu pronađene značajne razlike u odnosu na spol, dob i etničku pripadnost.
Unutar područja kože, bakterijska alfa i beta raznolikost također su značajno varirale kod nekih godina u usporedbi, što sugerira da stabilnost bakterija na koži može biti ovisna o području i subjektu, piše Frontiers in Microbiology.
radiosarajevo.ba
