Iz JP Ceste FBiH poručuju da treba precizno i sistemski definirati nadležnosti i odgovornosti
Predivni divlji konji na obroncima planine Cincar, između Livna i Kupresa, predstavljaju jedinstvenu atrakciju na evropskom kontinentu. Prema posljednjim procjenama, ima ih skoro hiljadu i njihov radijus kretanja se povećava. Nažalost, povećava se i broj saobraćajnih nesreća u kojima stradaju.
Nedavno je delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Sanela Klarić uputila inicijativu federalnim ministarstvima poljoprivrede, vidiprivrede i šumarstva te prometa i komunikacija, u kojoj traži da se ovi konji zaštite.
– Ovim konjima se hvalimo i oni su u svakom našem videu promocije BiH, a redovno stradaju u nesrećama. U razgovorima sa predstavnicima Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i nekim nevladinim organizacijama napravila sam inicijativu da se u saradnji sa nadležnima iz Kantona 10 i organima lokalne samouprave pokrenu aktivnosti u cilju njihove zaštite. To znači da se osiguraju sredstva u programu novčanih podrški u poljuprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu za zdrastvenu zaititu i ishranu divljih konja u FBiH, te obezbijede ceste na kojima su zabilježene nesreće – kazala je Klarić na sjednici Doma naroda.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija inicijativu je proslijedilo Javnom preduzeću Ceste Federacije BiH, iz kojeg navode da se posljednjih desetak godina susreću sa problemom divljih konja odnosno saobraćajnim nezgodama na magistralnoj cesti M15 na području Livna, od Glamoča do Kupresa.
U vrijeme hladnih zima, kada snijeg prekrije planinske pašnjake, konji silaze na magistralne ceste kako bi lizali so koja se posipa protiv smrzavanja a ljeti prelaze saobraćajnice u potrazi za vodom. U posljednjih desetak godina zabilježeno je skoro 50 nesreća u kojima se bilo i povrijeđenih putnika i povrijeđenih ili poginulih konja.
Iz JP Ceste FBiH upozoravaju da se divlji konji mogu pojaviti bilo gdje, ali da je, uprkos tome, iz više razloga nemoguće udovoljiti zahtjevima, kakvih su imali i ranije, da se ogradi magistralna cesta.
– U cilju sigurnosti odvijanja saobraćaja na magistralnim cestama na predmetnom području smo postavili dvadesetak saobraćajnih znakova „konji na cesti“ u skladu sa mogućnostima i prioritetima. Većina saobraćajnih znakova je u žuto-zelenom reflektirajućem ramu radi bolje uočljivosti, a neki su sa rasvjetom – naveli su iz JP Ceste FBiH.
Na kraju, naglašavaju da je potrebno precizno, sisternski definirati ko je nadležan i odgovaran za divlje konje, njihovo zbrinjavanje, ishranu, zdravstveno stanje i kretanje, te ko treba odgovarati kada divlji konji načine štetu građanima.
fokus.ba
