Ove se sedmice Evropska komisija izjasnila za proširenje schengenskog područja bez kontrole na Bugarsku, Hrvatsku i Rumuniju. “Krajnje je vrijeme da im poželimo dobrodošlicu”, izjavila je sekretar EU za unutarnje poslove Ylva Johansson u srijedu u Briselu. Vlasti u Briselu pozvale su države EU da ovim trima članicama omoguće “puno sudjelovanje” u schengenskom prostoru. Konačno glasanje bi se trebalo održati u Briselu 8. decembra i potrebna je jednoglasna odluka. No, čini se da je Austrija jedan od protivnika proširenja. To je za Kurier rekao ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP).
Izbjeglička kriza kao razlog zašto je Austrija protiv?
“Nije vrijeme za glasanje o produženju jer sistem vanjskih granica ne funkcionira”, rekao je. Kako navodi Kurier, razlog austrijskom protivljenju je “bujica izbjeglica koja se preko Balkana slijeva u centralnu Evropu”. U Austriji je ove godine već uhapšeno više od 90.000 migranata. Od kojih 75.000 nije bilo registrirano ni u jednoj drugoj zemlji EU, navodi Kurier podatke ministarstva unutrašnjih poslova.
“Širenje pokvarenog sistema ne može funkcionirati. Situacija u Evropi kristalno jasno pokazuje da zaštita vanjskih granica nije uspjela”, rekao je Karner. Schengenski sistem slobodnog kretanja nazvao je lošim, pokvarenim, disfunkcionalnim i štetnim.
“Grom iz vedra neba za Hrvate”
“Za Hrvate je sigurno današnja vijest da je Austrija protiv ulaska Hrvatske u Schengen bila grom iz vedrog neba”, navode austrijski mediji.
“Jer, Hrvatska je bila kratko pred ulaskom u schengenski prostor. Za Hrvatsku se neće posebno glasati jer će češki predsjedatelj Evropskim vijećem dati glasovanje o ulasku u Schengen zajedno u bloku s ostalim zemljama”, piše Kurier.
Schengenski prostor uključuje sve zemlje EU osim Bugarske, Irske, Hrvatske, Rumunije i Kipra. Kao i četiri zemlje koje nisu članice EU: Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
Odluku o ulasku Hrvatske, Bugarske i Rumunije u schengenski prostor donijet će Vijeće za pravosuđe i unutrašnje poslove koje se sastaje 8. i 9. decembra u Briselu. Za odluku je potreban konsenzus svih država članica. Što znači da je za eventualnu blokadu dovoljna samo jedna članica.
Slovenija: Bude li potrebno, uvest ćemo kontrole i nakon ulaska Hrvatske u Schengen
Podsjetimo, o ulasku Hrvatske u Schengen oglasila se ove sedmice i slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon. Ona je najavila da je njena vlada spremna uvesti kontrole na granici s Hrvatskom i nakon njenog ulaska u schengenski prostor. Bude li to potrebno u slučaju velikog migrantskog pritiska.
“Slovenija je spremna uvesti kontrole unutar schengenskog prostora sljedeći dan, sedmicu, mjesec ako i kada to bude potrebno”, rekla je Fajon koja je u Briselu sudjelovala na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU. “Sada kada Hrvatska ulazi u Schengen, naravno da ne želimo da Slovenija postane nekakav džep s porastom ilegalnih prebjega, migranata, izbjeglica”, naglasila je.
Rekla je također da vlada priprema jednostranu izjavu po kojoj Hrvatska ulaskom u Schengen priznaje odluku arbitražnog suda o međusobnom razgraničenju. Nju Hrvatska ne priznaje jer smatra postupak arbitraže kompromitiranim postupcima slovenske strane.
Slovenija već duže vrijeme prigovara zbog toga što Austrija već duže provodi povremene kontrole na granici, što je suprotno pravu EU. Stoga se Slovenija zauzima da se postave jasna pravila kako bi se unutrašnje kontrole u schengenskom prostoru ograničile što je moguće više. Odnosno da se uvode samo kada je to nužno.
Raport
