Mnogo prije nego što je zaštita od sunca postala tržište vrijedno milijarde dolara, koža od „alabastera“ bila je jedan od standarda ljepote koju treba zaštititi po svaku cijenu. Da bi sačuvali kožu od sunca ljudi su nanosili razne biljke i minerale koji reflektuju UV zrake, kao što su kalcitni prah i glina. Oni su kasnije inspirisali nastanak modernih krema za sunčanje.
Tokom 1920-ih, sunčanje je postalo izuzetno popularno te se u ovom periodu pojavila i prva sintetička hemijska zaštita od sunca kakvu danas poznajemo kako bi pomogla ljubiteljima preplanulog tena da izbjegnu opekotine od sunca. Godine 1974. austrijski hemičar po imenu Franz Greiter uveo je u upotrebu termin SPF ili „faktor zaštite od sunca“ koji je danas nezaobilazan na bočicama s ovim proizvodima, a označava dio UVB svjetlosti koji dospijeva i utiče na kožu tokom vremena.
Savjeti za zaštitu od sunca
Iako mnogi od nas uživaju ležati na plaži i čitati knjigu na suncu, također smo svjesni da previše izlaganja suncu može biti štetno i opasno. Iako je boravak u hladu najbolja opcija, za one koji ipak ne žele izbjeći sunce u potpunosti, liječnici savjetuju da preduzmu razumne mjere kako ne bi izgorjeli – nanosite i redovno obnavljajte kremu za zaštitu od sunca, nosite šešire i sunčane naočare, i pijte dosta tečnosti kako biste ostali hidrirani.
Ako se ne želite kloniti sunca, razumno je preduzeti mjere predostrožnosti da zaštitite kožu od opekotina i na taj način smanjite štetu. Ova logika se može primijeniti i na druge oblasti života.
Smanjenje štete od pušenja
Uzmimo za primjer pušenje. Poput štete koju uzrokuje prekomjerno izlaganja suncu, dobro je poznata činjenica da pušenje šteti našem zdravlju. Ali, znate li šta pušenje čini toliko štetnim?
U dimu cigarete nalazi se više od 6.000 materija, od kojih je oko 100 identifikovano od strane institucija za javno zdravlje kao štetno ili potencijalno štetno. Mnogi pogrešno vjeruju da nikotin predstavlja najveći zdravstveni rizik, ali iako izaziva zavisnost i nije bez rizika, on nije primarni uzrok bolesti povezanih sa pušenjem. Visoki nivoi štetnih materija u dimu koji nastaju kao rezultat sagorijevanja jesu. Najbolji izbor svakako je da nikada ne počnete da pušite ili da u potpunosti ostavite duhan i nikotin.
Za odrasle pušače koji ne prestanu pušiti, bezdimne alternative kao što su e-cigarete i uređaji koji zagrijavaju duhan predstavljaju bolji izbor od nastavka pušenja cigareta, upravo zbog toga što ne sagorijevaju duhan i ne oslobađaju dim. Ovi proizvodi nisu bez rizika i oslobađaju nikotin koji izaziva ovisnost, ali jesu bolji izbor od nastavka pušenja.
avaz.ba
