Prva pomoć pružena u roku od jedne do tri minute nakon nesreće uvelike povećava šanse unesrećenih ljudi za preživljavanje, pa vrijedi podsjetiti se na osnovna pravila tog postupka
Jeste li se ikad našli u situaciji da je čovjeku pored vas pozlilo i za koji trenutak se samo srušio pored vas? Nekima se to neće dogoditi nikad u životu, no može se dogoditi baš u bilo kojem trenutku: Dok šetate gradom, ispijate kavu u kafiću, ili na nogometu s dečkima ili u nekoj sličnoj svakodnevnoj situaciji. Život čovjeka pored vas može ovisiti o tome jeste li mu pružili prvu pomoć, pa je dobro ponoviti osnovne tehnike za pružanje prve pomoći na licu mjesta, kojima ga možete održati na životu do dolaska Hitne pomoći.
Donosimo upute po koracima, no s obzirom da još traje vrijeme korona virusa prije toga valja naglasiti: Smjernice pružanja prve pomoći od pojave korona virusa su se promijenile, pa se sada preporučuje da čovjek koji pruža prvu pomoć prije toga opere ili dezinficira ruke, te da navuče zaštitne rukavice. Također, trebali bismo staviti masku, te zaštititi usta unesrećenog maskom ili maramicom, naravno – ako sve to imate pri ruci.
Osim toga, nove smjernice za pružanje prve pomoći u ovom razdoblju predviđaju da se ne radi upuhivanje zraka usta na usta. Liječnici s kojima smo razgovarali kažu da masaža srca ima efekt poticanja disanja, iako ne i isti učinak kao prva pomoć s upuhivanjem zraka. Dakle, ako mislite da se trebate zaštititi od infekcije, u redu je donijeti odluku da ćete samo masirati srce.
Prvi korak: Pozovite Hitnu medicinsku pomoć
Prije nego što započnete s pružanjem prve pomoći, prvo osigurajte mjesto nesreće, odnosno zaštitite čovjeka kojem je potrebna pomoć od novih stradanja. Potom nazovite Hitnu pomoć, ili zamolite nekoga u blizini da to odmah učini.
Broj koje treba zvati za hitne slučajeve je 112, a za Hitnu medicinsku pomoć 194, no najčešće je dovoljno nazvati i 112, pa će aktivirati sve potrebne službe (možda i vatrogasce, policiju – po potrebi).
Prilikom poziva Hitnoj pomoći potrebno je:
– predstaviti se i napomenuti da pružate prvu pomoć na mjestu nesreće, ili da postoji netko tko to radi pored vas
– dati dispečeru broj telefona s kojeg zovete, na koji mu se netko može javiti ako budu potrebne dodatne upute
– reći operateru gdje se nesreća dogodila (točnu adresu, ili što detaljnije podatke o mjestu događaja)
– navesti što se dogodilo (opisati vrstu i težinu nesreće) i o kakvim se ozljedama radi, te dati informacije o spolu i približnoj starosti ozlijeđenih
– odgovoriti na daljnja pitanja te saslušati upute operatera
Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoći nije moguć u kratkome roku, provjerite možete li organizirati brzi prijevoz unesrećenog do najbliže zdravstvene ustanove.
Drugi korak: Provjerite stanje unesrećenog
Ako naiđete na čovjeka koji nepomično leži ili se iznenada srušio na tlo, najprije provjerite je li pri svijesti, savjetuju na stranicama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć:
Primite čovjeka za ramena i lagano protresite, te mu uputite nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, osoba je bez svijesti i svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomoć i primijenite ‘ABC postupak’.
Treći korak: ABC – postupak oživljavanja
‘ABC’ je kratica stvorena radi lakšeg pamćenja redoslijeda mjera koje provodimo kod onesviještene osobe:
A-airway (dišni put) – otvaranje dišnog puta
B-breathing (disanje) – provjera disanja
C-circulation (krvotok) – masaža srca i umjetno disanje
A – Otvaranje dišnih puteva
Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke, dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela, kako bi se osigurala prohodnost dišnog puta.
Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili sadržaj koji je čovjek povratio. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu. Ne zanemarujte to, jer ako to ne učinite, čovjek možda neće moći prodisati.
B – Provjera disanja
Da biste provjerili diše li čovjek nekada se preporučivalo da spustite uho do njegovih usta, kako biste osjetili dah na obrazu. Od pojave korone preporučuje se samo promatrati prsni koš čovjeka, pa na temelju toga pomiče li se u ritmu disanja ili ne, zaključiti diše li. Dakle, osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog.
Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Imajte na umu da se povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju normalnim disanjem te da tada treba postupiti kao da disanja nema.
Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i provjerite dolazi li Hitna medicinska pomoć. Povremeno kontrolirajte disanje. Ako onesviješteni ne diše, započnite postupak oživljavanja.
C – Postupak prve pomoći:
Masaža srca
Oživljavanje započinjemo masažom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa, pa ga smijemo provoditi samo kad je zaista potreban. Čovjek kojem pružate prvu pomoć mora ležati na tvrdoj podlozi.
Stavite korijen dlana na sredinu njegovog prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša. Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika. Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 4 do 5 centimetara.
Nakon potiska popustite pritisak kako bi se prsni koš vratio u prvobitni oblik.
Pri masiranju srca ne biste smjeli odvajati dlanove od stijenke prsnog koša. Naime, tijekom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeđite na umjetno disanje (ako ga dajete).
Disanje ‘usta na usta’
Disanje ‘usta na usta’ spasitelj klekne sa strane čovjeka i treba mu zabaciti glavu. Jednom rukom podigne bradu i održavajte usta otvorenima, a drugom prstima držite zatvorene nosnice čovjeka i održavajte glavu u zabačenom položaju. Duboko udahnite, svojim ustima obuhvatite usta ozlijeđenog i upuhnite zrak. To bi upuhivanje trebalo trajati jednu sekundu i biti ravnomjerno.
Tijekom upuhivanja pratite pokrete prsnog koša čovjeka kojem pružate pomoć, pa tome prilagođavajte obujam zraka koji upuhujete. Taj obujam treba biti toliki da odiže prsni koš kao pri spontanom disanju.
Kada posumnjati u infarkt
Nema znakova koji bi jednoznačno ukazivali na srčani udar, no ovo su najčešći simptomi koji mogu biti znak infarkta: Bol u prsištu (pritisak ili stezanje, bol koja se širi u lijevo rame, ruku, vrat, čeljust), blijeda i znojem orošena koža te mučnina i povraćanje. Ne moraju biti prisutni svi simptomi, a treba imati na umu da se isti simptomi mogu javiti i kod drugih stanja.
Ako sumnjate na srčani udar, stavite čovjeka u polusjedeći položaj i osigurajte da miruje. Ne dozvolite mu hodanje ili naprezanje. Usitnite tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg i dajte čovjeku s malo vode. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju – Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.
Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja.
Kada posumnjati u moždani udar
Jedan od prvih znakova moždanog udara je slabost ili oduzetost lijeve ili desne polovice tijela. Uslijed toga čovjek se obično ruši na zemlju. Otežan je ili onemogućen govor. Bolesnik otežano izgovara riječi, ili uopće ne može govoriti. Opet, ne moraju biti prisutni svi simptomi i mogu se javiti i samo u blagom obliku. Moguće je da se spusti jedan kut usana, pa će usta djelovati iskrivljeno. Čovjek obično ne može gutati. Moguće je da se jave jaka glavobolja, vrtoglavica, poremećaj ravnoteže te povraćanje, kao i nekontrolirano mokrenje i stolica. Također, može doći do gubitka svijesti.
Ako sumnjate da je čovjek doživio moždani udar, stavite ga u ležeći položaj s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Ako počne povraćati, okrenite ga na bok da omogućite istjecanje povraćenog sadržaja iz usta. Pozovite Hitnu pomoć.
Ako je bolesnik bez svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Provjeravajte disanje, i ako zatreba, započnite mjere oživljavanja.
Zaustavljanje krvarenja
U slučaju da ozlijeđena osoba jako krvari, krvarenje treba usporiti stavljanjem kompresa na ozljedu uz lagani pritisak. Ako nemate pri ruci pribor za prvu pomoć, koristite čistu tkaninu. Komprese treba učvrstiti zavojem, šalom ili kakvim drugim materijalom koji je pri ruci, dok ne stigne Hitna pomoć.
Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ih podmetanjem jastuka ili torbe, te zadržite u povišenom položaju. Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (nož, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ćete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela, ističe se u uputama Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.
Kako staviti kompresivni zavoj
Na ranu stavite sterilnu gazu. Na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, točno iznad mjesta krvarenja. Može poslužiti i komadić drveta ili kamen. Kružnim zavojem čvrsto stegnite zamotuljak. Čvor napravite iznad zamotuljka. Ozlijeđenu ruku ili nogu treba držati u povišenom položaju.
Ozlijeđenu osobu najbolje je ne pomicati ako to nije potrebno, osim ako postoji opasnost od dodatnog ugrožavanja života. U većini slučajeva dovoljno je osigurati osobu da se ne pomakne te pokriti da bi se održala temperatura do dolaska liječnika.
Prijelomi, opekline i trovanje
U slučaju opeklina, najvažnije je što prije ohladiti opečeno mjesto (primjerice, staviti pod mlaz hladne vode). Ne dirajte mjesta kod kojih je opekotina prodrla kroz kožu i ne skidajte komadiće tkanine koji se drže za kožu.
U slučaju sumnje na trovanje, posebno to naglasite operateru Hitne pomoći i zatražite savjet telefonom.
Postavljanje u bočni položaj
Najvažnije je spriječiti mogućnost gušenja čovjeka zbog povraćanja ili vraćanja jezika prema unutra. Kad god je to moguće, okrenite unesrećenog u bočni položaj, tako da leži na prsima, na jednom boku, s glavom postrance, te donjom rukom pruženom duž tijela, a drugom rukom savinutom u laktu, sa šakom koju treba položiti blizu lica. Donja noga je ispružena, a gornja savinuta sa stopalom ispred koljena donje noge. Ovaj položaj poznat je kao bočni položaj i pri pružanju prve pomoći vrlo često se koristi.
24sata
