Njemački predsjednik: Propali su pokušaji izgradnje ‘Zajedničkog europskog doma’
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier priznao je da su propali pokušaji izgradnje Zajedničkog europskog doma. Izjavio je to na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom u Bukureštu. Konferencija za novinare prenosila se uživo na Iohannisovoj web stranici, izvještava Tass.
“Svi smo podržali sjajan koncept koji je predložio Mihail Gorbačov 1980-ih o izgradnji Zajedničkog europskog doma“, istaknuo je. “Međutim, danas moramo konstatirati da su ti napori propali. To ne znači da su pokušaji sudjelovanja u ovom projektu bili pogrešni.” “Politička podrška koju sam pružio plinovodu Sjeverni tok 2 bila je pogreška, pogrešna procjena”, dodao je Steinmeier.
Sjeverni tok (ruski: Severnyj potok, Severny potok) skup je morskih plinovoda u Europi, koji se protežu ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke. Uključuje dva cjevovoda Sjeverni tok 1 koji idu od Vyborga u sjeverozapadnoj Rusiji, u blizini Finske, i dva plinovoda Sjeverni tok 2 koji vode od Ust-Luge (na karti ‘Narva Bay’) u sjeverozapadnoj Rusiji, blizu Estonije. Oba niza cjevovoda vode do Lubmina (na karti Greifswald) u sjeveroistočnoj njemačkoj saveznoj državi Mecklenburg-Vorpommern.
Karta: Sjeverni tok 2 (Izvor: Berria/ Wikimedia Commons)
Njemački predsjednik komentirao je i svoj neuspjeli posjet Ukrajini. “Posjet Kijevu nije bio samo planiran, već i pripremljen”, rekao je. “Želio sam otići u Kijev, zajedno s poljskim predsjednikom [Andrzejem Dudom] i predsjednicima baltičkih država kako bismo izrazili našu zajedničku europsku solidarnost.” “Shvatio sam da bi to bilo nepoželjno, ali, unatoč tome, mi Nijemci svim srcem podržavamo Ukrajinu, a Njemačka je zemlja koja Ukrajini pruža najveću financijsku, gospodarsku i vojnu potporu”, istaknuo je predsjednik
Odgovarajući na pitanje o šestom paketu antiruskih sankcija, Steinmeier je priznao da je “njemačko gospodarstvo u prošlosti najviše energije dobivalo iz Rusije”. “Udio [ruske energije] značajno se smanjuje”, rekao je. Kazao je da sada njemačka ovisnost o ruskoj nafti iznosi oko 15 posto. Istaknuo je da mu nisu poznati konkretni prijedlozi sadržani u šestom paketu antiruskih sankcija, ali je izrazio uvjerenje da će “to biti precizirano u narednim danima”.
Njemački predsjednik planira sastanak s rumunjskim premijerom Nicolaeom Ciucom, kao i s ukrajinskim učenicima bukureštanskog liceja (općeobrazovna srednja škola op.a.) te predstavnicima njemačke i židovske manjine u Rumunjskoj.
Bivši ruski predsjednik Mihail Gorbačov iznio je 1989. pred Europskim vijećem svoju viziju ‘jedinstvene europske zajednice za 21. stoljeće’, utemeljenu na političkoj stvarnosti i doktrini suzdržanosti i usmjerenu na stvaranje ‘ogromnog ekonomskog prostora od Atlantika do Urala’. No, u svom obraćanju Vijeću Europe, sovjetski čelnik priznao je tada da je njegov nacrt zajedničkog europskog doma daleko od stvarnosti. Istaknuo je da je promjena u Europi neizbježna te da su europski čelnici uključeni u utrku za upravljanje tranzicijom u novu Europu prije nego što izbije anarhija.
geopolitika.news
