Kako raste izolacija Rusije, rastu naznake povlačenja Kine
Iako Kina odbija označiti napad na Ukrajinu kao „invaziju“ i osuđuje sankcije, kineske finansijske institucije u vlasništvu države tiho se distanciraju od posustale ruske ekonomije.
U vrijeme kada se ruska ekonomija našla na udaru sankcija, Kina je postala ključni igrač sa potencijalom da olakša ekonomske bolove partnera. No, sa sve većom međunarodnom izolacijom Moskve, rastu i znaci da je veoma kratak doseg pojasa za spasavanje koji je Peking spreman ponuditi.
Iako Kina odbija označiti napad ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu kao „invaziju“ i osuđuje zapadom prevođene sankcije, kineske finansijske institucije u vlasništvu države tiho se distanciraju od posustale ruske ekonomije.
Potezi nagovještavaju pažljivi čin balansiranja jer Peking pokušava održati veze sa Moskvom bez otvorenog kršenja sankcija što bi mu moglo ugroziti pristup ključnim zapadnim izvoznim tržištima, kao i međunarodnom finansijskom sistemu koji je zasnovan na američkom dolaru.
Singapurski ogranak Banke Kine nedavno je prestao finansirati poslove ruske nafte i ruskih firmi, objavio je Reuters u ponedjeljak pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom. Izvještaj je uslijedio nakon subotnjeg članka na Bloombergu gdje se navodi kako su Banka Kine i Industrijsko-komercijalna banka Kine ograničile finansiranje kupovine ruskih proizvoda.
Alicia García Herrero, glavna azijsko-pacifička ekonomistica u hongkoškom Natixisu, ističe kako očekuje da Peking poštuje američke sankcije, ali i da podržava rusku ekonomiju kroz kineski finansijski sistem.
„Što se tiče banaka, one mogu posuđivati u RMB (kineska valuta renminbi) i faktički postoje stvari koje ne mogu uraditi, ali postoji i veliki broj stvari koje su im dostupne. Čak i evropske banke i dalje mogu finansirati uvoz energenata, pa zašto da kineske banke ne rade ono što će evropske banke raditi, barem za sada“, istakla je ona za Al Jazeeru.
„Drugačije rečeno, oni će poštivati zakone, ali, po mom mišljenju, ne i duh zakona“, dodala je Garcia Herrero, te opisala posljednje poteze kineskih banaka kao „refleksiju postojećih sankcija“ koje nisu došavanje koje „znači više“.
Bliske veze
Peking i Moskva su posljednjih godina napravili bliske veze i često su se protivili onome što zajednički smatraju miješanjem SAD-a i njegovih saveznika. Ranije ovog mjeseca je Putin razgovarao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Pekingu gdje su dva lidera objavila prijateljstvo njihovih država „bez granica i zabranjenih područja“ saradnje.
Sastanak je rezultirao brojnim trgovinskim dogovorima, uključujući i 30-godišnji ugovor kojim će Rusija dostavljati Kini plin novim plinovodom. Kineska trgovina sa Rusijom je lani porasla na 146,9 milijardi dolara, pokazuju podaci kineske carine. Iako je riječ o porastu od 36 posto u odnosu na godinu ranije, taj iznos je tek jedna desetina obima zajedničke trgovine sa SAD-om i Evropskom unijom.
Uz pozivanje svih strana ukrajinske krize da „budu suzdržane“, Peking je odbio osuditi rusku invaziju i iskazao protivljenje „svim nezakonitim jednostranim sankcijama“.
Prošle sedmice su kineske carinske vlasti objavile ukidanje uvoznih restrikcija na rusku pšenicu, čiji globalni izvoz godišnje iznosi 7,9 milijardi dolara, u sklopu paketa sporazuma koji su postigli Peking i Moskva dogovorili ranije ovog mjeseca.
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Velika Britanija, Japan, Kanada i Australija su objavili brojne kaznene mjere protiv Moskve među kojima je izbacivanje nekih ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, uz blokiranje ruske Centralne banke da koristi strane rezerve kako bi održavala vrijednost svoje monete, te zabranili objavljivanje ruskih državnih medija.
Ruska rublja u ponedjeljak je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na dolar, potonuvši 30 posto na azijskom tržištu zbog očekivanja propasti ruskih banaka.
Cheng-Yun Tsang, ekspert finansijski regulacija na Nacionalnom Chengchi univerzitetu u Tajvanu, kaže kako će Kina biti oprezna o svakoj akciji koja bi mogla ugroziti njen pristup međunarodnom finansijskom sistemu.
„Svi znamo kako Kina drži najveće rezerve forex berzi na globalnom nivou, a među njima dominira američki dolar. Također vrijedi istači kako je rezerva kineskih vanjskih trgovina pala za 28 milijardi na 3.220 milijardi dolara u januaru ove godine. Kina jako ovisi o SWIFT sistemu. Ove činjenice bi mogle nagnati Kinu na obazrivo djelovanje kada je riječ o finansijskoj pomoći Rusiji jer ugrožavanje vlastite sposobnosti da vrši transakcije u dolarima nikada nije dobra ideja“, govori Tsang za Al Jazeeru.
Dodaje kako potezi Pekinga da se distancira od Moskve izgledaju većinom simbolični i nanose malo štete ruskoj ekonomiji.
Pekingu bi moglo biti teže balansirati sa trenutnom situacijom ako SAD i saveznici nametnu teže sankcije. Iako se očekuje da nanesu značajan udarac ruskoj ekonomiji, munjevite sankcije su uglavnom poštedile unosnu energentsku industriju Rusije iz straha od kolateralnih šteta zapadnim državama. Rusija, treći svjetski proizvođač nafte i drugi svjetski proizvođač prirodnog plina, pokriva 40 posto evropskih potreba za zemnim gasom.
Gary Ng, ekonomista za područje Azije u Naticisu, kaže kako trenutni režim sankcija pruža značajan prostor Kini za legitimnu trgovinu sa Rusijom.
„Uz kinesku podršku, pritisak na Rusiju je značajno manji, naročito zbog finansijskih curenja. Ovo je posebno tačno jer je Rusija izolirana, a Kina je jedina država sa značajnom ekonomskom veličinom koja može pomoći“, navodi on za Al Jazeeru.
„Problemi bi mogli stupiti ako SAD proširi sankcije i nametne sekundarni nivo što bi moglo napraviti klackalicu između kineske podrške Rusiji i spremnosti Zapada da pritisne Kinu ili nametne joj sekundarne sankcije zbog velike uloge na globalnom tržištu.“
Ng ističe kako bi kampanja pritiska mogla natjerati izgnane države da pokušaju „smanjiti ovisnost o dolaru i uspostave dodatne prekogranične sisteme plaćanja“.
„Ovo bi s vremenom umanjilo efekte sankcija, ali potpuna zamjena dolara ostaje jako malo vjerovatna“, kazao je on.
aljazeera
