Zvanično najlepše kuće u Srbiji su čista magija

Zanimljivosti

Dizajnom i arhitekturom su zaslužile posebna priznanja.

Kuća u Nišu jedna od najlepših u Evropi
Žiri je na takmičenju Life Challenge 2022 odlučio da je kuća u Igmanskoj ulici u Nišu jedna od šest najlepših u Evropi. Projektovale su je arhitekte KontraStudia.

Za petočlanu porodicu i jednog psa jedan od glavnih zahteva bio je da objekat bude prostran, otvoren, orijentisan ka dvorištu, a zatvoren prema ulici. U programskom smislu, objekat od 500 kvadrata je podeljen na nekoliko celina: dnevna zona u prizemlju, noćna na prvom spratu, dok su tehničke prostorije i teretana u podrumu.

Prizemlje je uređeno kao otvoreni zajednički prostor sa panoramskim pogledom na bazen i krajolik. Velike staklene površine ka dvorištu čine da se dnevni boravak dodatno vizuelno i funkcionalno širi.

Iako su glavne funkcionalne zone međusobne odvojene, dnevna i noćna zona su povezane dvoetažnim prostorom u zoni kuhinje, betonskim stepeništem i mostom na gornjem spratu. Ovim povezivanjem prostora ne gubi se ni vizuelna, a ni zvučna komunikacija u objektu, što je bio još jedan od zahteva klijenta.

Oblikovanje kuće i organizacija prostora u velikoj meri odredili su i glavne motive u enterijeru. Monohromatska obrada plafona i podova upotpunjena je oblogama i komadnim nameštajem u dezenu drveta. Poseban efekat u enterijeru stvaraju senke, koje pravi prirodno osvetljenje sa krovnog i bočnih prozora kuhinje, kao i pokretnih i fiksnih žaluzina.

„Kako je objekat u eksterijeru horizontalno podeljen, tako je u enterijeru vertikalno povezan, čime je stvoren specifičan unutrašnji ambijent monumentalnog karaktera, atipičan za porodične kuće“, istakli su autori za portal Gradnja.rs.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by KontraStudio (@kontrastudio.rs)

S druge strane, stepenovanje terena u delu zadnjeg dvorišta, omogućeno je prirodno osvetljavanje i provetravanje podrumske prostorije. Prostor u podzemnoj etaži namenjen je za organizovanje teretane ili radnog prostora.

Vila od 700 kvadrata na Dorćolu
Porodična vila na Dorćolu, iza koje stoje Mina, Maša i Ivan Obradović iz beogradskog studija Supra Architecture, proglašena je za najlepšu u Srbiji za 2022. godinu na portalu Gradnja.

Ova kuća je zaista pravo remek-delo i savršena fuzija industrijskog stila i egzotičnih uticaja.

Atrijum sa japanskim vrtom, sirovo drveno deblo, vatra iz kamina i bazen koji vlasnika vodi na neko udaljeno ostrvo samo su neki od detalja vile od 700 kvadrata.

„To je prostor za korisnike koji su svetski putnici. Prostor za ljude koji vole goste i imaju brojan krug prijatelja. Prostor za ljude sa slobodnim vremenom koje žele da iskoriste na kreativan i ispunjen način. Prostor za ljude sa mnogo talenata i interesovanja. Prostor za privatnost i reprezentaciju… Prostor spektakla i intimnosti…“, objašnjavaju iz studija za Gradnju.

Tematski prostori vile formirani su kao refleksija na egzotična mesta, daleke kulture, divne predele, sa kompleksnim detaljima koji daju odgovor na zahteve klijenta: prostori kriju više funkcija i načina upotrebe, koriste se neobični predmeti, vizure se neočekivano otvaraju i iznenađuju posetioca.

Prizemlje vile, zamišljeno kao prostor spektakla, organizovano je duž centralne ose, uz koju se smenjuju funkcije i događaji.

Tu su monumentalno kuhinjsko ostrvo, trpezarija, kamin koji visi sa plafona, dnevna soba, terasa, stepenište/auditorijum, otvoreni dvorišni plato i zatvoreni dvorišni paviljon.

Donji nivo vile zamišljen je kao prostor intime u kom vlasnik može da se oseća kao gospodar svog slobodnog vremena.

Posebnu zonu čini bazen, sakriven u najudaljenijem delu kuće.

„Ponovo, promenom materijalizacije i upotrebom fasadne bravarije stvara se iluzija da korisnik izlazi iz unutrašnjeg prostora i stupa na plažu sa pogledom na tirkizno-plavu boju vode“, kažu iz studija.

Kretanje kroz vilu moguće je i liftom, koji ponovo predstavlja događaj za sebe: zastakljena kabina prolazi kroz kubus od čeličnog prepleta – motiva enterijera vile.

Na kraju, preplet kao dekorativni element pojavljuje se i na ulaznoj kapiji i garažnim vratima, na takav način da je čista, jednostavna forma fasade kuće, samo sa diskretnom plastikom oko fasadnih otvora, obogaćena detaljima u čeličnom prepletu koji elementima daju dubinu i poigravaju se sa svetlošću i senkom.

Kuća od konoplje na Homoljskim planinama
Pilot-projekat kuće od konoplje realizovan je u Srbiji na farmi Bela reka, u netaknutoj prirodi Homoljskih planina. Baš ta kuća je proglašena za najlepšu u 2021. godini – i po glasovima publike, i žirija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by SERBONA (@koncept.boljeg.zivota)

Ova kuća u sklopu farme Bela reka postavlja visoke standarde ekološke i ekonomske održivosti. Pre svega, ona je rezultat velikog entuzijazma klijenta i arhitekata.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by SERBONA (@koncept.boljeg.zivota)

Kuća je od samog početka rađena po Konceptu boljeg života – ideji iza koje stoji Predrag Milosavljević. Naime, kuća od konoplje na Homoljskim planinama je mali deo jedne većeg projekta pod nazivom Hemplicity čiji je cilj da promoviše vrednosti održive gradnje.

Arhitekte projekta su srpsko-švajcarski tim Ljubica Arsić i Daniel Fuchs, a početak gradnje bio je 2017. godina.

Radi što boljeg iskorišćavanja sunčevog kretanja i pogleda koji se pruža ka planinskim vencima u daljini, kuća je izdužene forme i proteže se iznad višeg platoa, lebdeći nad pejzažom. Izduženi plan je uparen sa velikodušnim prozorskim otvorima od poda do plafona. Objekat ima dva sprata, a glavni program je raspoređen na gornjem spratu u okviru međusobno povezane prostorne osmougaone šeme (pčelinje saće) koja daje prioritet fluidnosti, vizuelnoj i fizičkoj komunikaciji.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by SERBONA (@koncept.boljeg.zivota)

U okviru projekta izgrađena je kuća od 260 m2 uz pomoć industrijske konoplje kao glavnog građevinskog materijala. Ovo je jedinstveni koncept u svetu koji je osmislio Predrag Milosavljević. Naime, kupovinom jedne kuće dobijate jednu površinu pod zasadom neke poljoprivredne kulture, u ovom slučaju borovnice, o kojoj brinu radnici i menadžment farme ili tog domaćinstva. A pri prodaji te kulture procentualno se deli zarada i na taj način zarađujete.

U ovom slučaju ovakav materijal se ne koristi kao potporni element zbog svoje lagane prirode, već se kao konstrukcija koristi čelik, drvo ili betonski ram, a ovaj materijal kao ispuna zidova i izolacija.

Staklena kuća na Avali
Ova „lebdeća“ kuća izglasana je za najbolju u Srbiji za 2020. godinu.

Smeštena u zelenilu Avale, specifična staklena kuća pravi je dragulj arhitekture, koji je privukao pažnju i van granica naše zemlje. Ova kuća je pravi primer kako dizajn može da spoji udobnost i jedinstven izgled.

Kuća je jednospratna, ali urađena tako da se sasvršeno dopunjuje sa nagibom terena. Sve deluje kao da se kuća i okolna priroda stapaju i da zelenilo prosto ulazi u enterijer, kažu za Zadovoljnu iz arhitektonskog studija TEN koji stoji iza ovog projekta.

Otvorena struktura uvlači u sebe okolni pejzaž postavljajući snažan arhitektonski obris. Četiri terase ove kuće kao da lebde u vazuhu, dajući novi horizont za stanovanje, dok jedna od njih može da lako postane zatvoreni dnevni boravak.

Uz pomoć pokretnih panela i tendi kuća može da menja svoju namenu i oblik, pa uz par transformacija korisnik može da potpuno kontroliše osunčanost, otvorenost i provetrenost prostora.

Neprozirni zid okrenut prema centralnom unutrašnjem prostoru napravljen je od 10 velikih okretnih čeličnih vrata, omogućavajući da dnevni boravak iz jedinstvenog unutrašnjeg prostora od 50 kvadratnih metara obuhvati i 156 kvadratnih metara terasa.

Staklo na južnoj strani vizuelno proširuje životni prostor do uspona udaljenih brda.

Unutrašnjost je diskretno pregrađena zavesama od poda do plafona koje odvajaju prostor za spavanje od kuhinje, trpezarije, dnevnog boravka i kupatila, uz iluziju da je kuća ipak dostupna svima.

Kuća-podmornica na Zlatiboru
Vila Pavlović na Zlatiboru nominovana je 2019. za nagradu Mies van der Rohe, najvažnije evropsko strukovno priznanje za arhitekturu.

Zlatibor i nije prva asocijacija kad se pomisli na finu arhitekturu i dizajn, pre svega, zbog prekomerne gradnje u centru ovog turističkog naselja. Ipak, ova planina krije jedan pravi dragulj, kuću koja izgleda kao da uopšte nije u Srbiji. Toliko je specifična da nešto slično sigurno nećete videti nigde na ovim prostorima.

Kako je boraviti u toj vili, za Zadovoljnu je kazala vlasnica Jelena Pavlović.

„U toj kući smo uglavnom vikendom, ali ideja je da više vremena tu provodimo kasnije kad odemo u penziju. Leti smo duže tu, kad su vrućine jer kuća ima svoju mikro-klimu koja je fantastična. Nemamo klima-uređaj jer nije potreban. Kuća je odlično pozicionirana, iza je hlad, a ispred uživamo u zalascima sunca. To je mesto idealno za resetovanje i prebacivanje na drugu planetu.“

Jelena kaže da su arhitekte koristile elemente koji su jednostavni, elegantni, ali zanatski zahtevni.

„Ugođaj dok ste u kući je fanstastičan jer je sačuvana prirodnost ambijenta. Enterijerom dominiraju drvo, kamen i beton koji je rađen tako da imitira kamen. Takođe, raspored je interesantan jer je linijski. Od samog ulaza je topla veza sa garažom preko koje ulazimo ka dve sobe, dečje i gostinske, pa onda ide kupatilo, zatim još jedna soba sa kupatilom i dalje je veza sa dnevnom sobom i trpezarijom, dok je na kraju naš spavaći deo.“

Boje i materijali su prilagođeni prostoru u kom se nalazi kuća, ističe Jelena.

„To su sve boje iz prirode, zelena, onda boja noćnog neba, duboka plava, boje drveta i kamena koje su osnove.“

Za projekat ove vile je bio zadužen biro NEO arhitekti iz Beograda na čelu sa Snežanom Vesnić, Vladimirom Milenkovićem i Tatjanom Stratimirović.

Najzanimljivije kod ove kuće je baš taj njen inovativan oblik sa sve fasadom od kamena iz lokalnog kamenoloma.

„Kuća je takvog oblika jer je geometrija izvedena iz bazena-trake za isplivavanje dugačke 50 metara. Trebalo je da ispuni nivo pod zemljom kako bi stanari imali potpun velnes užitak. Ipak, ispostavilo se da bazen nije zaživeo u projektu, ali je oblik kuće na osnovu te ideje ostao“, kazala je arhitektica Snežana Vesnić za Zadovoljnu i dodala da je ta ideja o bazenu zaživela kroz svetlucavu vodenu traku koja stvara prostor za kontemplaciju i neguje vrtni ambijent ispred vile.

Što se tiče enterijera, na sceni je pravi minimalizam, a sve kako bi arhitektura ostala u fokusu.

Prostor i nameštaj su u potpunom skladu, a kućom dominiraju prirodni materijali poput drvenih greda zanimljivo izukrštanih na plafonu trpezarije, kožnih komada nameštaja…

Glavno kupatilo je posebna priča jer krije prostranu tuš zonu sa plavim zidnim pločicama koje prate liniju kuće.

Ova jedinstvena kuća na najpopularnijoj srpskoj planini pravi je primer kako se sasvim otvoriti prirodi, ali ne okrenuti potpuno leđa urbanom konceptu življenja.

zadovoljna.nova.rs