Dok bjesni sukob između Izraela i Hamasa te Rusije i Ukrajine, politički analitičari kažu da je fokus zapadnih sila skrenut s drugog “upaljenog” geopolitičkog pitanja – onog koje predstavlja “ozbiljno sigurnosno pitanje” i za Balkan i za Europu šire. Regija se ocjenjuje kao “arena geostrateškog rivalstva, s Moskvom, Briselom i Washingtonom među onima koji se bore za utjecaj”, a rješenje leži, smatraju, u zajedničkom djelovanju Sjedinjenih Država, Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva što sad nije slučaj.
Leon Hartwell, nerezidentni viši suradnik u Centru za analizu europske politike (CEPA), rekao je da eskalacija napetosti između Srbije i Kosova zahtijeva “pojačani oprez”, iako je nedavni plamen uvelik “prošao ispod radara zapadnih medija”.
“Nemilosrdni zahtjevi za našom zajedničkom pažnjom, posebno rat između Rusije i Ukrajine, a sada ponovno oživljavanje napetosti na izraelsko-palestinskom teatru, zauzeli su veći dio naše diplomatske i vojne širine”, rekao je Hartwell za CNBC.
Upozorava da, iako tinja, nesloga između Srbije i Kosova je posljedično ostala u sjeni ovih neposrednijih i “globalno rezonantnijih izazova”.
Hartwell ističe jedan veliki izazov za kreatore politike: pridavanje gotovo stalne pažnje tekućim sukobima, dok se i dalje prate drugi strateški značajni rizici.
Kada izbije novi sukob na globalnoj sceni, dodaje, “to inherentno opterećuje sposobnost nacije da efikasno upravlja već postojećim sukobima”.
U biti, diplomatska i vojna širina ide toliko daleko, a države su prisiljene donositi proračunate odluke o tome kamo usmjeriti svoje napore.
Tenzije Srbije između Kosova
CNBC u tekstu pojašnjava geopolitičku poziciju regije Zapadnog Balkana koja se sastoji od šest zemalja, a koje su europski zvaničnici više puta rekli da pripadaju europskoj porodici.
Ističe se i podatak da je regija od otprilike 18 miliona stanovnika “poznata kao arena geostrateškog rivalstva, s Moskvom, Briselom i Washingtonom među onima koji se bore za utjecaj”.
“Dok su napetosti između Srbije i Kosova posljednjih godina stalno rasle, čini se da je smrtonosna pucnjava krajem septembra između teško naoružane grupe etničkih Srba i kosovskih specijalnih policijskih snaga u sjevernom kosovskom selu Banjska označila još jedan ključni trenutak. Taj je potez izazvao uzbunu među američkim i europskim zvaničnicima koji su izrazili duboku zabrinutost zbog nasilja i gomilanja tamošnjih vojnih snaga “bez presedana”, kako je to opisala Bijela kuća“, podsjeća CNBC.
Hartwell smatra da je “činjenica da je balkanska regija bure baruta, gdje čak i manji incidenti mogu brzo prerasti u šire sukobe”.
Podsjeća i na izreku “da ono što se dogodi na Balkanu, ne ostaje na Balkanu”.
“SAD, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nemaju diplomatsku i vojnu širinu da odgovore na nekoliko sukoba strateških interesa. Morat će se napraviti izbor u smislu gdje možemo angažirati svoje resurse, a to će u konačnici imati negativne posljedice za neke regije”, dodaje stručnjak.
Hartwellovi komentari koji opisuju situaciju u regiji kaobure baruta oslikavaju upozorenje viših suradnika za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR) prošlog mjeseca.
“Rješavanje spora između Kosova i Srbije više nije samo političko pitanje, već ozbiljno sigurnosno pitanje za regiju i Europu“, rekli su Engjellushe Morina i Majda Ruge iz ECFR-a u upozorenju, i dodali:
“Za SAD i EU izbor više nije samo između neuspjeha i uspjeha dijaloga, već između stabilnosti i daljnje eskalacije nasilja. Ovo zadnje je najvjerojatnije osim ako konačno ne priznaju ulogu Beograda u destabilizaciji Kosova i usvoje snažan pristup da se tome suprotstave“.
SAD, EU i UK mogu napraviti “veliku razliku”
NATO ima mirovnu misiju na Kosovu od 1999. nakon krvavog sukoba između etničkih Albanaca, koji su se protivili etničkim Srbima, i vlade Jugoslavije 1998. Vojni savez reagirao je na nedavni incident raspoređivanjem dodatnih mirovnih snaga u regiji, dok je Srbija pojačala svoje vojnu prisutnost duž svoje granice s Kosovom.
Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008., što je Srbija odbacila, a napetosti od tada tinjaju, čemu nije pomogao izbor nacionalističkih lidera u obje zemlje.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ranije je u intervjuu za Financial Times rekao da srpske snage nemaju namjeru ratovati s Kosovom, istaknuvši da bi to bilo kontraproduktivno za ambicije zemlje da uđe u EU.
Hartwell zaključuje, rješenje je u zajedničkom djelovanju zapadnih sila.
“Stvarnost je da Balkan, iako relativno skroman po veličini, zahtijeva strateško opredjeljenje. Kada SAD, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo surađuju, pokazali su svoju sposobnost da zaista naprave veliku razliku na Balkanu,” rekao je Hartwell iz CEPA-e.
“Međutim, kada zanemarimo ovu odgovornost ili loše upravljamo njome kao što je trenutno slučaj, nenamjerno stvaramo prostor za druge igrače da popune vakuum“, dodaje.
n1
