BALANS: KOLIKO VREMENA TREBA DA PROĐE IZMEĐU OBROKA ZA OPTIMALNU PROBAVU
Konzumiranje puno proteina, vlakana i masti u svakom jelu uveliko će doprinijeti tome da hrana bude zasitnija tako da nećete stalno tražiti međuobrok. Iako nema puno naučnih istraživanja povezanih sa pitanje vremenskog rasporeda jela za optimalnu probavu, savjeti stručnjaka su od tri do pet časova.
-Za prosječnu osobu, raspoređivanje obroka na ovaj način vjerovatno je mudro, jer na taj način dajete crijevima vremena da završe posao s prošlim obrokom – kaže dijetetičarka Amanda Sauceda.
Optimalno vrijeme obroka za šećer u krvi
Baš kao i probava, šećer u krvi stalno se mijenja, u zavisnosti od toga kada i šta jedete. Kada jedete ugljene hidrate, šećer u krvi raste, a zatim polako pada. Predugo čekanje između obroka, u rasponu od šest časova ili duže, moglo bi da stvori neke neprijatne simptome niskog nivoa šećera. Mogli biste da osjetite drhtavicu, umor ili razdražljivost. Prema Saucedi, čak i oni s problemima poput dijabetesa i predijabetesa mogu da se pridržavaju raspona od četiri do šest časova između obroka, osim ako im ljekar ne savjetuje drugačije.
-Uvijek se dvoumim kada treba da kažem da li su manji ili veći obroci bolji za kontrolu šećera u krvi, jer je to individividualno, ali obično se oslanjam na tri obroka i međuobrok – kaže ona.
Zasitniji obroci
Razmak između jela nije tako jednostavan kada vas jela zapravo ne zasite. Ako želite duže da čekate između doručka, ručka i večere, važno je da budu zasitni. Sauceda preporučuje da počnete s proteinima, mastima i vlaknima u svakom obroku.
-Protein je hranjiva supstanca koja najviše zasićuje, pa bi trebalo početi od njega – ističe ona.
Dodajte hranu sa zdravim masnoćama, poput maslinovog ulja, masne ribe, orašastih plodova i sjemenki, zatim uključite izvor vlakana kako bi probava bila spora i stabilna. Namirnice poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki su izvrstan izbor. A ako vam se čini da ne možete da unesete dovoljno vlakana samo s hranom, pokušajte da ubacite dodatak vlakana u smutije, šejkove ili ovsene pahuljice.
Konačno, pobrinite se da sa svakim obrokom unosite dovoljno kalorija. Prema istraživanju iz 2014., sporije i svjesnije jedenje takođe može da pomogne da duže ostanete siti.Za većinu, razmak od tri do pet časova između obroka daće crijevima dovoljno vremena da se ponovno pokrenu, što pomaže u probavi. Konzumiranje puno proteina, vlakana i masti u svakom jelu doprinijeće tome da hrana bude zasitnija tako da nećete stalno tražiti međuobrok.
hayat.ba
