Dužina pojedinog prsta otkriva puno o ženi, muškarcu i djetetu: Može otkriti sklonost preljubu

Zanimljivosti

Izloženost većoj razini testosterona u maternici rezultira duljim prstenjakom i i kraćim kažiprstom. Na primjer, muškarci s takvim karakteristikama su muževniji i bolji su sportaši

Najprije izmjerite prste – stavite dlan na papir i izmjerite prste. Označite donje točke prstenjaka i kažiprsta, odmah do dlana, kod prvog nabora. Potom obilježite gornje točke, završetak prstiju i usporedite rezultate ravnalom.

Žene sa prstenjakom lijeve ruke duljim od kažiprsta navodno su sklonije raditi poslove koji se tradicionalno smatraju muškima, na primjer, kao odvjetnice ili menadžerice. One kojima je kažiprst dulji, češće biraju zanimanja tipičnija za žene, poput rada u vrtiću ili školi.

Otkrili su to istraživači s Nacionalnog istraživačkog sveučilišta u Rusiji nakon analize podataka 1500 muškaraca i žena čiji su prste najprije digitalno izmjerili.

Po dužini prsta može se otkriti i sklonost preljubu
Žene sa dugačkim kažiprstom na lijevoj ruci i kraćim prstenjakom sklonije su preljubu, tako barem tvrde autori studije sa Sveučilišta Oxford. Kažu da su takve žene bile izložene većoj razini ženskih spolnih hormona estrogena dok su bile u majčinom trbuhu pa ih sada krasi više tipičnih ženskih karakteristika.

Suprotno tome, kao što smo spomenuli, izloženost većoj razini testosterona u maternici rezultira duljim prstenjakom i i kraćim kažiprstom. Na primjer, muškarci s takvim karakteristikama su muževniji i bolji su sportaši.

Istraživanje na ženama provela je Eiluned Pearce sa Oxforda. Ispitivala je duljinu prstiju kod gotovo 300 volonterki, a potom je testirala njihovu DNK. Uz to je napravila i psihološke testove o kvaliteti njihovih odnosa. Žene koje su bile izložene većoj koncentraciji estrogena u maternici su impulzivnije i svoje ljubavne odnose su više ocjenjivale nezadovoljavajućima.

Eiluned je kazala kako je to otkriće intrigantno jer se vjerovalo suprotno – da su ‘više feminizirane’ žene manje impulzivne i više zadovoljne svojim romantičnim odnosima.

Navela je i da su takve žene privlačnije muškarcima upravo jer su vrlo ženstvene, a ako se to spoji s potencijalnim nezadovoljstvom u trenutnoj vezi, put do preljuba postaje vrlo izvjestan. Znanstvenici to, kaže, nazivaju ‘impulzivnim sparivanjem s muškarcima koji nisu njihov suprug ili partner’.

I kod djece prsti puno otkrivaju
Stručnjaci sa Sveučilišta u Beču u Austriji istražili su djecu, odnosno koliko se dužina njihovih prstiju može povezati sa karakterom i sklonostima. Promatrali su navike dječaka i djevojčica pa su otkrili da oni s višim razinama testosterona nerado dijele svoje stvari s drugom djecom, čak niti sa svojim prijateljima.

Konkretno, tijekom studije nisu željeli dijeliti s drugima naljepnice koje su dobili. Ta djeca imaju kraći kažiprst od prstenjaka, a osim što su sebična, po nekim istraživanjima znaju biti i agresivnija. Istraživanje su napravili s 45 mališana u dobi od šest do devet godina.

Poznato je da djeca izložena većim razinama testosterona u majčinoj utrobi imaju duži prstenjak od kažiprsta. Naime, taj hormon utječe na rast prstiju. Antropolozi tvrde da povišena razina testosterona tijekom trudnoće dovodi do tzv. efekta maskulinizacije i kod dječaka i kod djevojčica. Razine testosterona ostaju visoke tijekom odrastanja.

Istraživači su djeci dali naljepnice i gledali što se događa kada ih trebaju podijeliti s vršnjacima. Iznenadili su se otkrivši da su djeca, koja su tijekom razvoja u maternici bila izložena većim razinama testosterona, manje dijelila naljepnice od ostalih – bez obzira jesu li ih trebala dati prijateljima iz škole ili drugoj djeci.

– Razlike između te djece i ostalih mališana je nevjerojatna, kada je spremnost na dijeljenje u pitanju – rekla je dr. Lisa Horn.

Znanstvenici ne znaju kako bi to objasnili, no pretpostavljaju kako bi se tu moglo raditi o natjecateljskoj strategiji kojoj su skloniji muškarci, a dijeljenje se smatra ženskom vrlinom.

Djeca s kažiprstom na desnoj ruci dužim od prstenjaka sklonija su imati piskutave glasove jer su tijekom razvoja u maternici bila izložena manjoj količini testosterona, tvrde znanstvenici.

Tijekom odrastanja glas im se, naravno, mijenja, no često ostaje tiši nego kod ljudi koji su u majčinoj utrobi bili pod utjecajem veće razine muškog spolnog hormona.

24sata