Cijeli Zapad zauzeo je jedinstveni front protiv ruske operacije u Ukrajini. Ali mnogi ljudi žive u zemljama koje simpatiziraju Rusiju, piše britanski medij The Economist u svom tekstu od 4. travnja.
Taj medij u svezi aktualnih zbivanja oko Rusije dijeli zemlje svijeta u tri kategorije: prozapadne, proruske i neutralne, i konstatira kako je Vladimir Putin svojom specijalnom operacijom u Ukrajini podijelio svijet.
Zapad i njegovi saveznici djelovali su kao jedinstveni front protiv ruskog predsjednika. NATO je doživio neviđenu potporu članica (i porast spremnosti za pridruživanje). EU je preuzela ulogu prvorazredne sile, navodi britanski medij, iako, dodali bismo – od EU kao „prvorazredne sile“ malo toga u praksi vidimo osim na retoričkoj razini, dok sankcije koje uvodi protiv Rusije iz temelja potresaju i njeno gospodarstvo, prije svega energetski sektor, s kojim je, uostalom, sve drugo čvrsto i vezano.
Koordinirane akcije, uključujući sankcije i bankarske zabrane, već su naštetile ruskom gospodarstvu, barem kratkoročno, navodi The Economist, ali i konstatira kako među nizom drugih zemalja, Rusija još uvijek uživa određenu potporu. Sestrinska tvrtka navedenog britanskog medija, Economist Intelligence Unit (EIU), analizirala je poteze vlada diljem svijeta od početka ukrajinskog sukoba, povijesne veze zemalja s Rusijom i podijelila ih u tri široke kategorije: prozapadne, proruske i neutralne.
Prema toj analizi, u klub protivnika Rusije ušle su najbogatije države Sjeverne Amerike i Europe. Čak su i povijesno neutralne zemlje – na primjer Finska, Švedska i Švicarska – oštro osudile rusku poziciju. Prema EIU-u, prozapadni tabor čini više od 70% globalnog BDP-a.
Ali, navodi dalje The Economist, gledano ukupno, samo 36% svjetske populacije živi u državama koje se protive Rusiji. Otprilike dvije trećine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje su ili neutralne ili proruske. Odnos snaga uvelike narušavaju Kina i Indija – one čine i do trećine svjetske populacije. Kineska vlada – koju EIU klasificira kao prorusku – izbjegava izravnu osudu Putinovih postupaka i malo je vjerojatno da će podržati Zapad. A vlada Indije – klasificirana u istraživanju kao neutralna – ojačala je svoju interakciju s ruskom vladom, posebno snižavanjem cijena nafte.
Znakovito je, kaže dalje Economist, da nisu samo vlade ovih mnogoljudnih zemalja neutralne ili čak proruske. U anketi iz ožujka, koju je provela agencija javnog mišljenja YouGov, 40% Indijaca odobrava rusko djelovanje u Ukrajini. 54% ispitanika u toj zemlji podržalo je Putinovo vodstvo (za usporedbu: ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog odobrava 63%). Za Kinu takvi podaci nisu prikupljeni, ali internetske ankete pokazuju snažnu potporu Rusiji, navodi britanski medij.
Oko 30% svjetske populacije živi u 28 zemalja čije vlade EIU klasificira kao proruske. Osim Kine, to uključuje gusto naseljene zemlje poput Pakistana i Etiopije. Za neke, poglavito Eritreju i Siriju, Rusija je općenito ključni saveznik. Trideset i dvije države ostaju neutralne – uključujući Bangladeš, Brazil i Indiju. Za brojne zemlje u razvoju neutralnost je zadani izbor vanjske politike. To su odjeci pokreta nesvrstanih koji se pojavio tijekom Hladnog rata kao protuteža rascjepu svijeta na dva suparnička bloka, navodi se u tekstu.
Putinova kampanja u Ukrajini naišla je na široku osudu na Zapadu. Nedavni dokazi o ratnim zločinima mogli bi dovesti do toga da Rusija izgubi svaku potporu na međunarodnoj razini. Ali zasad ne smatraju svi Putina i njegovu zemlju izopćenicima, zaključuje britanski medij.
geopolitika.news
