Proslavljanje Velike Gospojine u Srbiji pratili su vašari, koji su zaslužni bili za druženja, upoznavanja, pa i sklapanje brakova
Svake godine se 28. avgusta obeležava veliki praznik za sve pravoslavne hrišćane, Velika Gospojina. Svi vernici posvetili su se dvonedeljnom gospojinskom postu u čast Presvete Bogorodice, koju sutra praznujemo.
Djeva Marija važi i za veliku zaštitnicu žena, tako da se mnogi običaji za ovaj praznik odnose na žene.
Naš narod se kroz veru i običaje za praznike vraća prirodi, jer je od nje dobijao sve što je potrebno domaćinstvu. Ali, letnji rad u poljima polako treba da se privodi kraju.
Žene, trudnice i majke, po verovanju, posebno treba da budu naklonjene ovom prazniku i da čast Presvete Bogorodice izražavaju u potpunosti tokom tog dana. Zato, žene ovog dana gotovo ništa ne rade od poslova, čak ni iglu i konac u rukama ne treba da drže. Ne treba započinjati ništa novo od poslova, ali ni nastavljati već započeto.
Neka verovanja idu čak dotle da nalažu i da valja da se malo boje sastruže sa ikone, razmuti u vodi i popije i da će im to pomoći kod ženskih problema.
Zbog čvrstog uverenja da biljke za ovaj praznik imaju jaka lekovita svojstva, običaji su ranije bili da narod ustaje rano i odlazi da bere borovnice i lekovite biljke za zdravle i blagostanje jednog imanja. Lekovitost su smatrali i da je u tekućim vodama prisutna, pa su tako odlazili do izvora najbliže reke i umivali se, a često su pomagali i onim bolesnima da isto to učine.
Proslavljanje Velike Gospojine u Srbiji pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i devojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale.
Jedan sa najdužom tradicijom je u Beogradu, kod ženskog manastira u Rakovici. Slavi se i kao krsna slava, a veruje se i da će se zaljubiti momci i devojke koji se upoznaju na Veliku Gospojinu kod ovog manastira.
(Ona.rs)