Mirovni pregovori u Pakistanu: Delegacije SAD i Irana oči u oči, sporne tačke Liban i sankcije

Pregovarati ćemo s prstom na obaraču, izjavila je glasnogovornica iranske vlade Fatima Mohadžerani

Visoki američki i iranski zvaničnici sastali su se u subotu u Islamabadu s pakistanskim posrednicima, dok je Teheran postavio svoje “crvene linije” za koje je naveo da ih Vašington (Washington) mora prihvatiti prije nego što dođe do direktnih razgovora o okončanju njihovog šestosedmičnog rata, prenosi Reuters.

Pakistanski premijer Šahbaz Šerif (Shehbaz Sharif) sastao se u subotu s američkim potpredsjednikom JD Vensom (Vanceom), specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom (Steveom Witkoffom) i zetom predsjednika Donalda Trampa (Trump), Džeredom Kušnerom (Jaredom Kushnerom), saopćili su Bijela kuća i Šerifov ured.

Nekoliko sati ranije, iranska delegacija predvođena predsjednikom parlamenta Mohamedom Bagerom Halibafom (Mohammadom Baqerom Qalibafom) i ministrom vanjskih poslova Abaz Aragčijem (Abbas Araqchi) također se sastala sa Šerifom kako bi utvrdili vrijeme i način eventualnih pregovora, navode lokalni mediji.

Iranska državna televizija prenijela je da je delegacija Teherana iznijela svoje crvene linije Šerifu, dodajući da se one odnose na Hormuški moreuz, oslobađanje blokirane iranske imovine, isplatu ratne odštete i prekid vatre koji bi se provodio u cijeloj regiji.

Pregovaranje s prstom na obaraču
– Pregovarati ćemo s prstom na obaraču – izjavila je glasnogovornica iranske vlade Fatima Mohadžerani (Fatemeh Mohajerani) na državnoj televiziji.

– Iako smo otvoreni za razgovore, u potpunosti smo svjesni nedostatka povjerenja; stoga iranski diplomatski tim ulazi u ovaj proces s maksimalnim oprezom.

Ranije je visoki iranski izvor rekao Reutersu da je SAD pristao na oslobađanje zamrznute imovine koja se drži u Kataru i drugim stranim bankama, ali je američki zvaničnik brzo demantovao tu tvrdnju.

Iranski izvor pozdravio je navodni potez kao znak “ozbiljnosti” u razgovorima, u kojima Vašington pritišće Teheran da ponovo otvori Hormuški moreuz za međunarodni pomorski saobraćaj.

Ministarstvo vanjskih poslova Katara nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar o tvrdnji o zamrznutoj imovini.

Iran također zahtijeva prekid vatre u Libanu, gdje su izraelski napadi na militante Hezbolaha, koje podržava Iran, usmrtili skoro 2.000 ljudi od početka borbi u martu.

Izrael i SAD su saopćili da kampanja u Libanu nije dio primirja između Irana i SAD-a.

Tramp je u petak objavio na društvenim mrežama da je jedini razlog zašto su Iranci živi taj da pregovaraju o dogovoru.

– Čini se da Iranci ne shvataju da nemaju nikakve karte u rukama, osim kratkoročne ucjene svijeta korištenjem međunarodnih plovnih puteva. Jedini razlog zašto su danas živi je da pregovaraju – rekao je on.

Vens je, govoreći na putu za Pakistan, izjavio da očekuje pozitivan ishod, ali je dodao:

– Ako nas pokušaju izigrati, otkrit će da pregovarački tim nije nimalo susretljiv.

Američka delegacija sletjela je s dva aviona američkog ratnog zrakoplovstva u zračnu bazu u Islamabadu u subotu ujutro, gdje su ih dočekali načelnik pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, i ministar vanjskih poslova Isak (Ishaq Dar).

Islamabad, grad s nešto više od 2 miliona stanovnika, bio je pod neviđenom blokadom uoči razgovora, s hiljadama pripadnika paravojnih snaga i vojnih trupa na ulicama.

Odjeveni u crno
Iranska delegacija stigla je u petak odjevena u crno u znak žalosti za vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem (Khamenei) i drugim Irancima poginulim u ratu..

Nosili su cipele i torbe nekih od učenika ubijenih tokom američkog bombardovanja škole pored vojnog kompleksa, objavila je iranska vlada na mreži X.

Ako dvije strane održe direktne pregovore kao što se očekuje, to bi bili razgovori na najvišem nivou između SAD i Irana od Islamske revolucije 1979. godine i prvi direktni razgovori od 2015. godine, kada su postigli dogovor o iranskom nuklearnom programu.

Tramp je raskinuo nuklearni sporazum 2018. godine tokom svog prvog predsjedničkog mandata.

Američki predsjednik je u utorak najavio dvosedmični prekid vatre u ratu, zaustavljajući američke i izraelske zračne napade na Iran.

Međutim, to nije okončalo iransku blokadu Hormuškog tjesnaca, koja je izazvala najveći poremećaj u globalnom snabdijevanju energijom ikada, niti je smirilo paralelni rat između Izraela i Hezbollaha u Libanu.

Borbe se nastavljaju u Libanu
Napadi na južni Liban nastavljeni su u subotu ujutro, javili su libanski državni mediji.

Reporteri Reutersa čuli su izraelski nadzorni dron kako leti iznad glavnog grada Bejruta od petka navečer do sljedećeg jutra, a ratni avioni su dva puta probili zvučni zid iznad grada.

Hezbolah je objavio da je u subotu izveo nekoliko vojnih operacija protiv izraelskih položaja, kako unutar libanske teritorije, tako i u sjevernom Izraelu.

Izraelski i libanski zvaničnici održat će razgovore u Vašingtonu u utorak, saopćile su obje strane, uz oprečne izvještaje o tome šta će ti razgovori obuhvatiti.

Da bi razgovori u Islamabadu uspjeli, SAD i Iran trebali bi predstavljati stavove svojih saveznika, rekao je Bilaval Buto Zardari (Bilawal Bhutto Zardari), predsjednik Pakistanske narodne partije, saveznice vlade i bivši ministar vanjskih poslova.

Izrael i SAD napali su Iran 28. februara. Iranski regionalni saveznici Hezbollah u Libanu, a kasnije i Huti u Jemenu, odgovorili su lansiranjem projektila na Izrael.

– Tako je važno da okvir za ove pregovore osigura da ne samo Iran i Sjedinjene Države, već i svi njihovi saveznici, dođu pod kišobran prekida vatre – rekao je Zardari.

Dnevni red Teherana također uključuje priznavanje njegovog autoriteta nad Hormuškim moreuzom, gdje mu je cilj naplaćivati naknade za tranzit i kontrolisati pristup.

Moreuz je ključna tačka za oko 20% svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Poremećaj u snadbijevanju energijom podstakao je inflaciju i usporio globalnu ekonomiju, s uticajem koji će se osjetiti mjesecima čak i ako pregovarači uspiju ponovo otvoriti tjesnac.

Novi vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba (Mojtaba), koji se još nije pojavio u javnosti i za kojeg se kaže da pati od teških povreda lica i nogu zadobijenih u napadu u kojem mu je ubijen otac, poručio je da će Iran zahtijevati odštetu za svu ratnu štetu

avaz.ba