Nilsen je poručio da je Grenland ponosna zajednica koja nastoji očuvati globalni poredak, nakon što ga je Tramp nazvao “komadom leda”
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen (Jens-Frederik Nielsen) pozvao je saveznike u NATO-u na jedinstvo u odbrani međunarodnog prava, odbacujući pritom najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o ovom arktičkom otoku.
Nilsen je poručio da je Grenland ponosna zajednica koja nastoji očuvati globalni poredak, nakon što ga je Tramp nazvao “komadom leda”.
Američki predsjednik je u srijedu na društvenim mrežama izrazio nezadovoljstvo zbog, kako je naveo, nedovoljne spremnosti NATO-a da se uključi u rat protiv Irana, koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države zajedno s Izraelom.
Poručio je da vojni savez nije bio prisutan kada je bio potreban i da ga neće biti “ako nam ponovo zatreba. Zapamtite Grenland, taj veliki, loše vođeni, komad leda”.
Nilsen je takav opis odlučno odbacio.
– Nismo mi nekakav komad leda. Mi smo ponosan narod od 57.000 ljudi koji svakodnevno djeluju kao odgovorni globalni građani, uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima – rekao je za Reuters.
Naglasio je važnost očuvanja poslijeratnog geopolitičkog poretka, uključujući NATO i međunarodno pravo.
– Te su vrijednosti sada dovedene u pitanje i smatram da bi se svi saveznici trebali ujediniti kako bi ih sačuvali. Nadam se da će se to i dogoditi – poručio je.
Diplomatski razgovori
Članice NATO-a već su ranije ove godine bile suočene s izazovom očuvanja jedinstva saveza nakon što je Tramp ponovo otvorio pitanje preuzimanja Grenlanda od Danske, koja je također članica NATO-a.
Bijela kuća je u januaru saopćila da Tramp razmatra i mogućnost upotrebe vojne sile na Grenlandu, što je potaknulo Njemačku, Francusku i druge evropske države da na otok pošalju manje vojne kontingente kao znak solidarnosti i odvraćanja.
Kasnije je Tramp ublažio retoriku nakon razgovora s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom (Mark Rutte), navodeći da je postignut “okvir za budući sporazum” i preusmjeravajući pitanje na diplomatski nivo.
Njegove najnovije izjave o Grenlandu uslijedile su upravo nakon sastanka s Ruteom.
Grenland, Danska i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su diplomatske razgovore krajem januara, a Nilsen je potvrdio da su oni i dalje u toku te da su planirani novi sastanci.
Trampove ambicije
Tramp i njegovi saveznici tvrde da je Grenland ključan za sigurnosne interese Sjedinjenih Američkih Država na Arktiku, posebno u kontekstu konkurencije s Rusijom i Kinom, te smatraju da Danska ne može u potpunosti garantovati sigurnost otoka.
Sjedinjene Američke Države već imaju vojnu bazu na Grenlandu, kao i mogućnost proširenja prisustva na osnovu sporazuma iz 1951. godine.
– Bilo bi neobično da, u trenutku kada sve strane žele razgovarati o jačanju odbrambene saradnje, ne uzmemo u obzir sporazum iz 1951. – rekao je Nilsen.
Uprkos pregovorima, grenlandski premijer naglasio je da ne vjeruje da je Tramp odustao od svojih ambicija prema ovom području.
– Ne čini mi se da je njegova želja da preuzme ili kontrolira Grenland nestala s dnevnog reda – zaključio je.
avaz.ba
