Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je Vladi Federacije BiH prednacrt novog Zakona o radu. Ako Vlada da zeleno svjetlo, tekst će zatim ići dalje u formi nacrta prema Parlamentu FBiH, gdje će se voditi rasprava i odlučivati o usvajanju.
Iz Ministarstva poručuju da je prednacrt rezultat skoro dvije godine rada, razgovora i javnih konsultacija. Kažu da su mišljenja tražena od kantona, inspekcija rada, brojnih ministarstava i institucija, kao i tijela koja se bave usklađivanjem propisa s EU. U procesu su učestvovali i socijalni partneri poslodavci i sindikati a materijal je upućen i Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić navodi da je jedna od najvećih promjena to što bi rad na neodređeno vrijeme postao pravilo, a ne izuzetak. Ideja je da se smanji praksa dugotrajnog “vrtljenja” radnika na ugovorima na određeno i da se poveća sigurnost zaposlenja. Uz to, prednacrt detaljnije uređuje ugovore o radu, evidencije, disciplinske postupke, zaštitu sindikalnih povjerenika i jača ulogu inspekcijskog nadzora.
Posebna pažnja usmjerena je na zaštitu žena, porodice, roditelja i djece. Prednacrt širi prava rodilja, očeva, posvojitelja, staratelja i hranitelja, te predviđa fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva. Također se preciznije uređuje rad s polovinom punog radnog vremena, a po prvi put se uvode i posebne kazne za diskriminaciju po osnovu trudnoće, spola i roditeljstva uključujući zabranu uslovljavanja zaposlenja testom trudnoće i uskraćivanja prava tokom trudnoće ili roditeljskog odsustva.
Jedna od novina koja će mnoge zanimati je i godišnji odmor. Prednacrt predviđa ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora, uz obrazloženje da se tako ispravljaju dugogodišnje nepravde u pojedinim sektorima (npr. obrazovanje, zdravstvo, rudarstvo i drugi). Trajanje odmora se, prema najavi, više veže za kolektivne ugovore i posebne propise, umjesto da bude “zakovano” na isto za sve.
S druge strane, poslodavcima se nudi širi spektar jasno definisanih oblika rada, kako bi se smanjila pravna nesigurnost i “siva zona”. U prednacrt se uvode ili preciznije uređuju sezonski rad, rad na daljinu, rad na izdvojenom radnom mjestu, rad u vanrednim situacijama, kao i rad putem digitalnih platformi. Posebno se normira i rad agencija za privremeno zapošljavanje, jer ta praksa postoji, ali do sada nije bila dovoljno jasno regulisana.
Prednacrt dodatno razrađuje i pitanje plaće i dodataka na plaću prekovremeni, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane kada zaposlenik nije bio dužan raditi. Najavljeno je i da se kroz kolektivne ugovore i pravilnike o radu mogu dogovarati dodatna prava, zavisno od sektora i poslodavca.
Radno vrijeme ostaje na 40 sati sedmično, a pauza (stanka) se planira u okviru plaćenog radnog vremena, uz mogućnost prilagođavanja djelatnostima gdje to ima smisla. Ministarstvo ističe da je to rješenje usklađeno s praksom zemalja EU i regije.
Na kraju, prednacrt po prvi put detaljno uređuje i rad Ekonomsko-socijalnog vijeća na nivou Federacije i kantona, što se predstavlja kao jačanje institucionalnog socijalnog dijaloga i jedan od elemenata važnih na evropskom putu BiH. Iz Ministarstva poručuju da predloženi zakon nije “na stranu samo jednih”, nego pokušaj da se uravnoteže prava radnika i potrebe poslodavaca, te da tržište rada postane uređenije i predvidljivije.
crna hronika.info
