Štitna žlijezda je žlijezda sa endokrinim lučenjem i nalazi se sa prednje i bočne strane grkljana i dušnika.
Pričvršćena je za tireoidnu hrskavicu grkljana i pokreće se prilikom gutanja. Na rad ove žlijezde utiče adenohipofiza preko tireostimulirajućeg hormona (TSH), i luči tiroksin, trijodtironin i tirokalcitonin. Za sintezu ovih hormona je neophodan jod koji se unosi putem hrane, tj. iz spoljašnje sredine.
Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kosti.
Simptomi koji ukazuju da štitna ne radi kako treba
Do poremećaja funkcije štitne žlezde dolazi kada se nekontrolisano luče ili ne luče hormoni. Simptomi mogu biti razni. Gojenje ili mršavljenje su simptomi koji odmah mogu da ukažu na probleme sa štitnom žlezdom.
Gojenje može da nastane kao posljedica niskog nivo tiroidnih hormona, a bolest koja nastaje zove se hipotireoidizam. Kod ove bolesti, često se opaža usporen rad srca. Takođe, ako dođe do nekontrolisanog lučenja ovih hormona, dolazi do naglog mršavljenja, rad srca je ubrzan, a bolest je hipertireoza.
Ono što je odmah vidljivo, i što odmah ukazuje na štitnu žlijezdu je otok na vratu. Ovo se smatra jednom od opasnijih stanja štitne žlijezde, jer se mogu stvoriti grudvice unutar žlijezde, koje dovode do raka štitne žlijezde.
Kako ovi hormoni utiču i na psihički razvoj, smanjeno lučenje može dovesti do umora, usporenog i depresivnog raspoloženja. Povišeno lučenje može dovesti do prekomjernog znojenja i averziji prema toploti.
Takođe, simptomi oboljena štitne žlijezde se često miješaju sa simptomima menopauze, pa jednostavan test krvi može reijšiti tu dilemu.
Koje bolesti izaziva štitna žljezda?
Jednostavan test krvi može da pokaže vrijednosti hormona i lako će se vidjeti da li štitna žlijezda izaziva probleme u organizmu. Ako je TSH visok, to znači da je funkcija štitne žlijezde niska, a ako je nizak, onda je funkcija visoka.
Neke od bolesti koje izaziva ova žlijezda su:
1. Hašimotova bolest
Hašimotova bolest nastaje uslijed visokog TSH, odnosno kada je funckija štitne žlijezde niska. To je autoimuni poremećaj u kojem tijelo napada štitnu žlijezdu, pri čemu ona ne proizvodi dovoljno hormona.
2. Gravesova bolest
Gravesova bolest je najčešći uzročnik hipertireoze. To je autoimuni poremećaj, koji napada štitnu žlijezdu i izaziva oslobađanje visokog nivo tiroidnih hormona. Jedan od prepoznatljivih simptoma ove bolesti jeste otok iza očiju.
Koje su komplikacije kod poremećaja štitne žlijezde?
Ako se ne leijči, hipotireoza može da podigne nivo holosterola u krvi i da dovede do raznih oboljenja, kao što je moždani udar ili infarkt. U težim slučajevima, može doći do gubitka svijesti i do opasnog pada tjelesne temperature.
Kako provjeriti stanje hormona?
Hormoni koji se kontrolišu kod provjere rada štitne žlijezde jesu TSH, FT3 i FT4, kao i antitijela anti-TPO At i anti-TG At. U zavisnosti od terapije koju pacijent uzima za rad štitne žlijezde, hormoni se provjeravaju na 6-8 ili 8-12 nedjelja.
Pravilna ishrana
Ishrana je veoma bitna za pravilan rad štitne žlijezde. Preporučuje se zdrava hrana bogata mineralima i vitaminima. Međutim, postoje namirnice koje utiču tako da troše jod koji je zastupljen u tijelu, što je loše, jer je jod neophodan za rad štitne žlijezde. Zbog toga treba izbjegavati kupus, soju, brokoli, karfiol, kikiriki, jagode, spanać… Takođe, organizmu su potrebni antioksidansi, koje možemo naći u voću i povrću.
To su borovnica, aronija, paradajz, paprika, trešnja. Veoma važno je unos ribe, koja sadrži omega 3 nezasićene masne kiseline, i jod koji je neophodan.
novi.ba
