9 POSLJEDICA TOPLOTNOG UDARA: Evo šta se može desiti s vašim tijelom, DOBRO OBRATITE PAŽNJU

Zdravlje

Evo kako da se zaštitite od jakih vrućina

Vrućina može da ostavi velike posljedice na naše zdravlje. Toplotni talas donosi temperature preko 40 stepeni Celzijusa.

Evo kako toplota utiče na tijelo:

1. Otežano disanje, nadražajni kašalj i bronhospazam. U opasnosti su asmatičari i djeca.

2. Krvni sudovi se šire, pritisak se spušta

3. Zbog dehidracije dolazi do lokalne tromboze

4. Noge otiču, tečnost se zdržava u donjim ekstremitetima

5. Infarkt uslijed promjene spoljne temperature

6. UV zračenje može da izazove opekotine kože, rak kože i prebrzo starenje

7. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se stvoriti mrena.

8. Manjak tečnosti, a ubrzan rad bubrega može stvoriti kamen u bubregu.

9. Znojenje uslijed visoke temperature može promijeniti srčani ritam i uzrokovati dehidraciju i grčeve.

Toplotni udar

Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog, prekomjernog povišenja telesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama. Posljednjih decenija uočava se trend konstantnog porasta temperature u ljetnom periodu što utiče na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman i ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i odmah reagovati.

Kako da se ponašamo tokom velikih vrućina

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti da vam boja urina bude svijetla. Pijte redovno negaziranu vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako što ćete u ustima rastopite kockicu, dvije leda.

Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem limunade, i to odrasli svakih sat do 2, a djeca svakih 15 do 20 minuta, po jedna do 2 kašičice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tečnosti, a ovo pogotovo važi za starije osobe koje slabije osjećaju žeđ.

Zaklon od sunca u periodu od 10 do 17 sati

Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, posebno deca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s hroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.) Osobe koje rade na otvorenom, treba češće da se odmaraju, da se sklone u hlad i popiju jednu do jednu i po čašu vode svakih 30 minuta. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je da se zamotate u hladne mokre peškire ili čaršave, ili da se rashladite mokrim sunđerom, kupkom za noge… Deci možete mokre peškire stavljati na noge i ruke, ukoliko nemate u kući rashladne uređaje. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van kuće stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje vazduha. Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela. Jedite češće male i što tečnije obroke – supe i lake čorbe. Izbjegavajte hranu prebogatu belančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite mešano svježe voće, takozvane smutije, ili pravite laganu supu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Skolinite se sa vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebno noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u nekom tržnom centru, kafiću, javnoj zgradi). Izbegavajte izlazak iz kuće u najtoplijem delu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno da radite, činite to u najhladnije doba dana, što je ujutru između 4.00 i 7.00 sati i posle 17.00 sati. Potražite hladovinu kojom ćete da hodate po gradu. Ne ostavljajte decu i životinje u parkiranom vozilu. Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj deci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom SPF 50 i obući ih u laganu odeću koja ih takođe štiti od UV zraka. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrednosti UV indeksa. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

novi.ba