Erdogan: Ne šalim se
Turski predsjednik Erdogan traži demilitarizaciju nekoliko grčkih otoka i u suprotnom prijeti ratom. Mnogi Grci strahuju da se sve neće zasutaviti na prijetnjama.
Na turskom provladinom TV-kanalu Haber Turk emituje se emisija u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici. U pozadini se vidi karta Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gürkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu tačku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu. On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske. To bi međutim značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij. Ovaj TV isječak se posljednjih dana poput požara proširio društvenim mrežama u Grčkoj. Jer to, što je novinar Zengin prezentirao na televiziji na izrazito populistički način, odgovara onome što se posljednjih dana i sedmica može čuti od strane visokih turskih političara.
U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanezi, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa. Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano – kada se ima u vidu međunarodno pravo. Sporazum iz Lausanne (1923.) i sporazum iz Pariza (1947.), na primjer, određuju koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati. Postoji međutim i Sporazum iz Montreuxa (1936.), koji je pak trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lausanne. Između ostalog, Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.
Prošle sedmice je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otišao na veliki vojni manevar u Izmiru – gradu i luci na Egejskom moru – u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom je govoru više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atinu od posljedica daljnjeg naoružavanja. „Atina bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice”, rekao je Erdogan i dodao: “Ne šalim se”. Potom je ove izjave objavio i na engleskom i grčkom jeziku putem svog Twitter kanala.
Mirno, ali oprezno i budno
U Grčkoj se to shvata kao jasna prijetnja ratom. No, vlada u Atini je do sada reagirala mirno: grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na samitu zemalja jugoistočne Evrope u Solunu rekao da neće “pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom uvredljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama”. Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju “razmjera turskog revizionizma”. Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.
S obzirom na ove prijetnje, koje dolaze iz Turske, Atina vidi potvrdu u svojoj odluci da ne demilitarizira otoke u istočnom dijelu Egejskog mora. Grčka tako ostvaruje svoje pravo na samoodbranu. Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni avioni trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa.
Osjećaj mučnine
To, a prije svega verbalna eskalacija, stvara kod mnogih Grka osjećaj mučnine. Većina se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u okviru izborne kampanje. U Turskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da se želi ponovno kandidirati. No, privredna situacija u Turskoj je loša, a inflacija, prema službenim podacima, iznosi više od 70 posto. Zašto onda, u cilju odvraćanja pažnje, ne raspaliti ponovo sukob koji je tinjao desetljećima? Niko se zapravo ne usuđuje predvidjeti dokle će Erdogan ići. No, Grci se još dobro sjećaju kasnog ljeta 2020. kada su se turski i grčki ratni brodovi suočili u istočnom Mediteranu.
n1
