Erdoganov gambit: Turska ne odustaje od zahtjeva prema Finskoj i Švedskoj
Rat u Ukrajini doveo je u pitanje konvencionalnu mudrost o međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima, natjecanju velikih sila i euroatlantskoj sigurnosti. Najnoviji razvoj događaja također je udahnuo novi život NATO savezu. Ali postoje i problemi. O tome piše britanski medij The Economist u tekstu koji se odnosi na intervju kojeg je za nj dao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svezi turske blokade pristupa Finske i Švedske Sjevernoatlantskom savezu.
Turska je već 70 godina ponosni i nezamjenjiv saveznik u NATO-u. Naša se zemlja pridružila savezu 1952. godine, nakon što je poslala snage u Koreju u obranu demokracije i slobode. Tijekom hladnog rata i nakon njega, Turska je bila stabilizirajuća sila i snaga za dobro na Bliskom istoku, na Kavkazu i u regijama Crnog mora. Turske snage također su raspoređene u mnogim dijelovima svijeta, od Kosova do Afganistana, kao dio misija NATO-a, kazao je turski vođa.
Erdogan je izjavio kako Turska očekuje “nužne korake” od Švedske i Finske za pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu, podsjetivši kako se Ankara protivi njihovom pristupu u NATO “u ime svih članica koje su do sada bile objekti terorizma”.
“Turska želi da te zemlje (Finska i Švedska) podrže protuterorističke operacije koje će provoditi članice NATO-a. Terorizam je prijetnja svim državama članicama, a zemlje kandidati moraju prepoznati tu činjenicu prije ulaska u organizaciju. Ako ne poduzmu potrebne korake, Turska neće promijeniti svoj stav o ovom pitanju”, rekao je turski predsjednik u tekstu za britanski medij The Economist.
Podsjećamo kako se krajem lipnja u Madridu održava summit NATO saveza, jedan od najvažnijih uopće. Osim nove koncepcije djelovanja saveza u kontekstu najnovijih globalnih geopolitičkih poremećaja i nužnog repozicioniranja NATO-a u odnosu na Rusiju i Kinu, jedna od važnijih tema summita trebala bi biti odobrenje ulaska Finske i Švedske u članstvo te vojno-političke organizacije.
Kako sada stvari stoje, vrlo su mali izgledi da se do tada ispune pojedini zahtjevi Ankare, koji su vrlo neugodni po spomenute zemlje, a odnose se, između ostalog, i na ekstradiciju (izručenje) osoba koje turska smatra teroristima (pojedine predstavnike Kurda, kao i sljedbenike turskog disidenta Fethullaha Gülena koji se nalazi u SAD-u i čiju organizaciju FETO Turska smatra terorističkom i optužuje za organizaciju pokušaja vojnog puča protiv Erdogana u srpnju 2016.) koje su u tim zemljama dobile azil, a neke od njih su čak i zastupnici u tamošnjim parlamentima.
Dakle, puno načela i vrijednosti u koje se zaklinju Helsinki i Stockholm moralo bi biti derogirano ukoliko se želi udovoljiti zahtjevima turskog državnog vrha, koji se, barem za sada, čini neumoljiv.
geopolitika.news
