Nakon sve većeg pritiska njemačke javnosti i njezinih saveznika, njemačka je vlada prošlog tjedna objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu. Dan kasnije, 28. travnja, vladajuća koalicija socijaldemokrata lijevog centra, zelenih i neoliberalnih slobodnih demokrata udružila je snage s glavnom oporbom, demokršćanima desnog centra, kako bi velikom većinom glasova odobrila isporuku. Međutim, posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju razdor u njemačkom biračkom tijelu oko toga hoće li podržati taj potez ili ne, izvještava DW.
Institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest dimap anketirao je preko 1300 birača s pravom glasa od 25. do 27. travnja i zabilježio ravnomjeran podjelu: 45% je reklo da je za slanje teškog naoružanja u Ukrajinu – što je pad od 10 postotnih bodova u odnosu na mjesec prije. Unatoč očitom slabljenju potpore za slanje teškog naoružanja Ukrajini, poput tenkova, 52% ispitanika reklo je da želi odlučniju i čvršću akciju protiv Rusije. Dan kasnije, Forschungsgruppe Wahlen u anketi je zabilježio porast potpore izvozu oružja, objavivši svoju anketu, provedenu između 26. i 28. travnja na uzorku od 1 170 birača s pravom glasa, na javnoj televiziji ZDF. Utvrđeno je da 56% ispitanika podržava izvoz teškog oružja, a 39% se protivi. U međuvremenu, 59% ispitanika ustvrdilo je da vjeruje da opskrba takvim oružjem, sada i iz Njemačke, povećava opasnost od ruskog napada na zapadne države.
Otvoreno pismo upućeno kancelaru Olafu Scholzu, koje je prvotno potpisalo 28 njemačkih kulturnjaka i objavljeno 29. travnja na web stranici feminističkog časopisa Emma, privlači javnu podršku i potiče raspravu u zemlji. Potpisnici hitno apeliraju na kancelara da ne isporučuje više teškog naoružanja Ukrajini. Za razliku od onih koji su Scholza optužili da je previše neodlučan po tom pitanju, potpisnici pisma ga hvale što je “do sada tako pažljivo razmatrao rizike” i što je učinio sve što je moguće da spriječi eskalaciju rata u Ukrajini u treći svjetski rat.
Ocjene odobravanja kancelara Scholza pretrpjele su kao rezultat onoga što se smatra njegovom glavnom slabošću; samo jedna trećina ispitanih u anekti Infratesta rekla je da smatra da je njegova politika u Ukrajini uvjerljiva; gotovo polovica nije mislila da može provesti zemlju kroz krizu. To označava značajan pad povjerenja od prošlogodišnjih izbora, kada je velika većina birača izrazila vjeru u Scholzovo vodstvo.
Još jedna goruća tema je energija. Većina ispitanika, 54%, u Infratest anketi koju je objavila javna televizija ARD, izjavilo je da želi postupni prekid uvoza ruskog plina i nafte. Samo 22% bilo je za trenutno zaustavljanje, što je tek nešto više od onih 19% koji su izrazili interes za održavanje statusa quo s oslanjanjem Njemačke na rusku energiju. Ovi rezultati uvelike odražavaju stav vlade, koja je upozorila na ekonomske posljedice energetskog bojkota, ali je rekla da radi na pronalaženju alternativa Rusiji što je brže moguće. To bi omogućilo Njemačkoj da se odvikne od nafte u sljedećih nekoliko mjeseci, a plina u roku od dvije godine, piše DW.
Njemačka je Ukrajini u prvih osam tjedana ruske invazije poslala oružje i opremu u vrijednosti većoj od 190 milijuna eura. Između 24. veljače i 19. travnja Njemačka je odobrila isporuku oružja Ukrajini u vrijednosti od 120,5 milijuna eura i ostale vojne opreme u vrijednosti od 71,4 milijuna eura, odgovorilo je ministarstvo gospodarstva na upit parlamenta, prenosi DPA.
Dva dana nakon ruskog napada na Ukrajinu njemačka vlada je odlučila isporučiti oružje u ratnu zonu, uključujući protuzračne projektile, bazuke, strojnice i streljivo. Prošli tjedan, Berlin je odobrio izvoz 50 protuzračnih tenkova Gepard te će Njemačka prvi puta direktno isporučiti teško naoružanje. Za usporedbu, SAD je do sada već isporučio ili obećao isporuku oružja Ukrajini u vrijednosti od 3,7 milijardi dolara.
geopolitika.news
