Europska unija mora preispitati svoj pristup energetici zbog nedavnih događaja u Ukrajini, a Europa se suočava s “neugodnom” istinom o potrebi napuštanja ruskih goriva, rekla je u četvrtak Kadri Simson, europska povjerenica za energetiku, prenosi Anadolu Agency.
Simson je u govoru na godišnjoj konferenciji Gas infrastructure Europe u glavnom gradu Mađarske Budimpešti rekla da Europa neće u potpunosti kontrolirati svoju energetsku budućnost sve dok se oslanja na rusku energiju,
“Ovo nije novi prioritet, ali je novi osjećaj hitnosti”, upozorila je Simson.
Pozvala je europske zemlje da se pridruže jedinstvenom frontu za postizanje zajedničkih ciljeva u polju energetike. Trenutačno Europski parlament i Vijeće rade na donošenju hitnog plana tijekom ljeta kako bi skladištenje moglo biti u punom kapacitetu prije sezone grijanja, javlja Anadolu Agency.
Simson je preporučila punjenje europskih skladišta plina na najmanje 80%, odnosno 90% do sljedeće zime.
Novi plan Europske komisije o jačanju EU-a trebao bi biti dogovoren u svibnju, a najavljuju se povećana ulaganja u obnovljive izvore energije, vodik i energetsku učinkovitost.
U govoru tijekom iste sjednice, predsjednik grupe Gas Infrastructure Europe Torben Brabo također je naglasio potrebu da se Europa pripremi za sljedeću zimu.
“Nakon COVID-a i visokih cijena energije, današnji je izazov sigurnost opskrbe. Do sada smo to uzimali zdravo za gotovo jer je plin bio tu. Sada je naša dužnost prema europskoj zajednici pružiti nova rješenja”, rekao je.
Rusija je treći najveći proizvođač nafte u svijetu, nakon SAD-a i Saudijske Arabije. Od otprilike pet milijuna barela nafte koji se izvoze svaki dan, više od polovice te količine stiže u Europu. Rusija u prosjeku opskrbljuje oko 40% uvoza plina u Europsku uniju.
Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak izjavio je da bi odbijanje ruske nafte dovelo do “katastrofalnih posljedica za globalno tržište.” Zemlje bi trebale naći nove izvore opskrbe – što bi bilo iznimno komplicirano za prirodni plin. U slučaju da Rusija prekine isporuku, najviše bi stradale Italija i Njemačka koje iz Rusije dobivaju najveće količine plina, piše Energy Industry Review.
geopolitika.news
