Finska sve bliže ulasku u NATO; Švedska oklijeva
1961. godine, dok je Hladni rat bio na vrhuncu, finski ministar vanjskih poslova i bivši premijer Rolf Torngren pokušao je ostatku svijeta objasniti politiku neutralnosti svoje zemlje. “Nekima se,” priznao je, “postojanje neovisne neutralne države, zapadne demokracije, pored Sovjetskog Saveza, koja održava svoju slobodu u prijateljstvu sa svojim moćnim susjedom, samo po sebi čini paradoksom.”
Pedeset godina kasnije, finska neutralnost ponovno se dovodi u pitanje, ali ovaj put od strane samih Finaca. Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je neviđenu promjenu javnog mnijenja u Finskoj i njihovim susjedima, dugotrajno neutralnoj Švedskoj. Ipak, čak i dok napori za članstvom dobivaju na snazi, paradoks koji je Torngren opisao se nastavlja: sam proces traženja zaštite NATO-a može sam po sebi eskalirati rizik s kojima se te nordijske zemlje suočavaju, piše Times.
U ožujku su po prvi puta snage iz Finske i Švedske formirale kombiniranu brigadu u zakazanoj vježbi NATO-a u Norveškoj poznatoj kao “Hladni odgovor”. No, Švedska i Finska nisu članice NATO saveza pa je održavanje ove vježbe smatrano kontroverznim za, ionako, kompliciranu geopolitičku situaciju u svijetu. Vježba je bila dugo planirana, ali ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače dodala je intenzitet ratnoj igri, prenosi Reuters.
“Bili bismo prilično naivni da ne prepoznamo da postoji prijetnja”, rekao je švedski bojnik Stefan Nordstrom za Reuters te dodao da se “sigurnosna situacija u cijeloj Europi promijenila i to moramo prihvatiti i prilagoditi se.”
Ovaka razvoj situacije znači da bi predsjednik Vladimir Putin, koji je krenuo u “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini djelomično kako bi se suprotstavio širenju NATO saveza, uskoro mogao imati novog susjeda iz NATO-a.
U telefonskom razgovoru 28. ožujka, predsjednik zemlje Sauli Niinisto zatražio od glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga detalje o principima i koracima za primanje novih članica, napisao je Niinisto u Facebook objavi. Nadalje, finski ministri razgovarali su o mogućem članstvu s “gotovo svih” 30 članica NATO-a te najavili da će do sredine travnja podnijeti reviziju parlamentu, rekao je Reutersu ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.
S druge strane, Švedska – domovina utemeljitelja Nobelove nagrade za mir i zemlja koja se nije borila u ratu od 1814. – još je neodlučna. No, nedavno istraživanje javnog mnijenja za jednu veliku švedsku TV postaju pokazalo je da 59% Šveđana želi ući u NATO, ako Finska to želi, piše Reuters.
Stoltenberg je početkom ožujka objavio da NATO dijeli sve informacije o ratu u Ukrajini sa Švedskom i Finskom. Obje zemlje redovito prisustvuju sastancima NATO-a. Na vježbama u Norveškoj Stoltenberg je rekao da “nijedna druga zemlja na svijetu” nije bliži partner NATO saveza.
No, istaknuo je važnu razliku: “Apsolutna sigurnosna jamstva koja pružamo saveznicima u NATO-u samo su za NATO saveznike.” Kao nečlanice, ukupno 16 milijuna stanovnika Finske i Švedske nemaju zaštitu jamstva NATO-a da je napad na jednog saveznika napad na sve.
Moskva nije odgovorila na upit za komentar ove priče. Ipak, Rusija je u više je navrata upozoravala obje zemlje na ulazak u NATO. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je 12. ožujka izjavilo da će “biti ozbiljnih vojnih i političkih posljedica” ako to učine, prenosi ruska novinska agencija Interfax.
Stoltenberg je rekao da bi Finskoj i Švedskoj ulazak u NATO bilo moguće dopustiti “prilično brzo”. NATO nije komentirao što bi to bio ubrzani proces; Glasnogovornik američkog ministarstva obrane rekao je da će svaku odluku donijeti same zemlje, ali da će njihovo pristupanje morati dogovoriti svih 30 saveznika.
“Predsjednik Putin želi manje NATO-a na ruskim granicama”, rekao je Stoltenberg u siječnju, aludirajući na više savezničkih trupa u jugoistočnoj Europi, Poljskoj i Baltiku. “Ali on dobiva više NATO-a”, zaključio je.
geopolitika.news
