VELIKO ARHEOLOŠKO OTKRIĆE: KAKVU TAJNU KRIJU ILIRSKE GRADINE OKO JABLANICE?
U proteklom periodu zabilježeno je još jedno veliko otkriće Fondacije čuvari baštine Bassania,a odnosi se na Jablanicu.
U pitanju je ilirski grad i podgrađe u okolini Jablanice, zajedno sa brojnim tumulima.
Gradina predstavlja izuzetan potencijal za razvoj turizma u Jablanici. Kako kaže naš sagovornik, od koga smo dobili više informacija o samom otkriću, Jablanica nije samo Drugi svjetski rat, ona je mnogo starija i značajnija. Kontaktirali smo Emira Medanhodžića, nezavisnog istraživača ilirskih gradina i stećaka, koji sa grupom entuzijasta vrši određena istraživanja na polju historije.
Iliri su starosjedioci Balkana, priča Medanhodžić.
Iliri su starosjedioci prostora Balkana, možemo slobodno reći i starosjedioci Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije. Ne znamo da li su oni sami sebe tako nazivali. Tako ih nazivaju rimski i grčki izvori. Oni su bili otprilike plemenske zajednice. Poznate su plemenske zajednice Dezijata, Autarijata, Japoda i tako dalje. Međusobno su stalno vodili ratove i bili su razjedinjeni. Postoji jedan pisani dokument koji spominje sadašnji magistralni put Jablanica – Konjic, u Orahovici. Tu postoje slani izvori i pisani izvori govore da su se Autarijati i Ardijejci konstantno borili oko tih izvora. Vladao je dogovor da jedne godine jedno pleme koristi izvor, a druge drugo, ali to se nije baš poštovalo pa su vodili ratove. Taj izvor se i danas dobro vidi kada se jezero povuče. Jedan moj prijatelj je išao tamo i napio se vode i ona je zaista slana. To je jedna grupa plemena koji su se znali ujediniti kada bi imali slučaj napada vanjskog neprijatelja.
Gradine su služile za odbranu od neprijatelja, dok su tumuli mjesto sahrane velikana.
Sam naziv gradine asocira na neki grad. To je grad, utvrda, gdje su se oni smještali u nekoj krajnjoj nuždi i branili se od nerijatelja. Podstoji i podgradina. Tu se održavao svakodvnevni trgovački i zanatski život. Svi naši srednjovjekovni gradovi su zapravo nastavak ilirskih gradina, tu su nastajali mahom. Kada se detaljnije pogleda, može se uočiti ilirski sloj gradina, njihovi megaliti. Tumul je mjesto sahrane nekog ilirskog velikana. To se spominje još u Homerovoj Ilijadi, taj proces sahranjivanja velikana. Iskopa se grob, pokrije pločom i baca se kamenje na taj grob, pa se na vrh groba stavi primitivni stećak. Kada vidite jednu gomilu ili gromilu, svako ih različito zove, to je ustvari grob nekog ilirskog velikana.
Područje Jablanice bilo je sjecište puteva u ilirskom dobu.
Do sada smo u okolini Jablanice pronašli četiri gradine. Prvu je arheolog Pavao Anđelić malo obradio. Niti jedna nije iskopana. Tri kasnije pronađene nisu nigdje evidentirane kao arheološki lokaliteti, ali otprilike kada se vidi pristup i gradnja mi možemo ocijeniti o čemu se tu radi. Bez arheoloških iskopavanja teško je tvrditi datiranje. Oko cijele Jablanice su ilirske gradine i možemo zaključiti da su ovdje nešto važno čuvali, a mi se i sami pitamo šta je to tako važno što su ilirske gradine u Jablanici čuvale. Jesu ovda bili važni putevi, nekada se putovalo rijekama a ovdje su Neretva, Doljanka, Rama, Bijela. Ovdje je bilo jedno raskršće puteva, ali očigledno da je još nešto bilo ovdje što mi još uvijek nismo odgonetnuli. Pretpostavka je da bi područje Jablanice moglo pripadati plemenu Ardijejaca. To je bilo najjače pleme u periodu 300. godine pr.n.e. Oni su imali velike kraljeve i prema rimskim izvorima njihovo sjedište je bilo u toku rijeke Neretve da bi se oni kasnije rijekom Neretvom spustili do Hvara i osvojili su hrvatske otoke Brač i Pelješac, pa su se spustili do Albanije. Oni su bili prepreka rimskoj trgovini. Bili su i dobri pomorci i gusari ali ih je Rim ipak uspio eliminisati sa tih prostora.
Moram spomenuti svoje prijatelje iz Jablanice, mlađe istraživače, Merisa Šehića i Asidina Kevrića. Oni idu i pregledavaju teren i onda zajedno odemo i detaljno izvidimo teren. Želimo mapirati i dokumentovati sve gradine oko Jablanice. To nam je primarni cilj za ovu godinu, a naredne godine planiramo krenuti sa arheološkim istraživanjima da bismo mogli preciznije reći o čemu se radi.
Medanhodžić apeluje na nadležne da više pažnje posvete ilirskim gradinama.
Ja bih iskoristio priliku da apeliram na načelnika Jablanice, za koga sam čuo da je mlad i obrazovan čovjek, da malo promoviše Jablanicu u tom historijskom smislu. Ne mora Jablanica biti povezana samo sa janjetinom i Drugim svjetskim ratom. Jablanica ima sjajnu historiju, trebalo bi proširiti sadržaj Muzeja i na taj ilirski period, da se ta naša historija i baština stave u funkciju i da privučemo još više turista. Nakon janjetine dobro bi bilo prošetati do neke gradine ili eksponata u Muzeju. Prvi bi jablaničani trebali biti inicijatori svoje historije i trebali bi promovisati svoj grad kao jedan ilirski centar Ardijejaca – naveo je je Medanhodžić za Jablanica.live.
hayat.ba
