Mural ratnom zločincu Ratku Mladiću ne prestaje da izaziva politilčke tenzije, sada već na relaciji predsjednik Srbije – evropski poslanici. Pošto je devet europarlamentaraca osudilo vlast i Aleksandra Vučića zbog čuvanja murala osuđenom ratnom zločincu, on im odgovara – mrzite Srbiju, lažete svaki dan, klepit ću vas opet po ušima.
Slika iz Beograda stigla je do Evropskog parlamenta. Devet poslanika poručuje – neprihvatljivo je da zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji rasporedi policiju kako bi zaštitila mural osuđenog ratnog zločinca.
Među potpisnicima saopštenja i Viola von Cramon-Taubadel iz stranke Zeleni.
„Morate da se suočite sa prošlošću, da ljudi budu svjesni šta se događalo tokom rata u Jugoslaviji, ali i tokom genocida u Srebrenici gdje je gospodin Mladić bio glavni komandant. Ako želite da budete članica Evropske unije morate da razumijete šta se dogodilo u prošlosti“, poručuje Von Cramon-Taubadel.
Poslanicima koji pozivaju na suočavanje sa prošlošću stiže odgovor predsjednika Srbije.
„Bolje mi je da umrem ovog sekunda nego da budem ponizni potrčko nekog Picule, Von Cramon i ostalih koji bukvalno nemaju drugi posao u životu nego da mrze Srbiju. I da lažu svakog dana. I sad treba da odgovarate svaki dan. E sad neću jedno mjesec dana da odgovaram ništa, a onda ću opet negdje tako da ih klepim po ušima kad budu lagali“, odgovara Aleksandar Vučić.
Von Cramon-Taubadel misli da je dobro što je predsjednik Srbije obratio posebnu pažnju na njihovo saopštenje.
„Možda ćemo u budućnosti razgovarati o prošlosti, o Srbiji u vrijeme raspada Jugoslavije, pa i o njegovoj, da kažemo, odgovornosti tada. Bila bih više nego sretna da razgovaram sa njim direktno o tome“, kaže ona.
Bila bi poslanica Von Cramon zadovoljna i da je potpis na saopštenje o muralu stavio izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Prema navodima Nove.rs, Vladimir Bilčik je to odbio.
U pisanoj izjavi za N1 kaže da je već nekoliko puta pozivao na odbacivanje veličanja ratnih zločinaca.
„Kao izvjestilac EP-a za Srbiju, pozivam Srbiju i zemlje Zapadnog Balkana da nastave sa naporima za pomirenje i jačanje dobrosusjedskih odnosa na svim nivoima, uključujući i pitanja u vezi sa prošlošću“, navodi Bilčik.
Pozivanje na suočavanje sa prošlošću nema velikog efekta na aktulenu vlast, smatra historičar Milivoj Bešlin.
„Ovdje ipak vladaju partije i pojedinci koji su bili protagonisti ratova 90-ih godina i koji sada pokušavaju sve nas, čitavu državu, čitavo društvo da identifikuju sa tom politikom zločina. U protivnom oni bi morali da osude vlastitu politiku iz 90-ih godina što ne žele“, smatra Bešlin.
Vjerovatnije je da uoči novih izbora, žele glasove onih kojima ni mural ni skandiranje Ratku Mladiću ni najmanje ne smetaju.n1
